Sakrij oglas
 Veličina slova U RAJU POŽUDE

Kako je Amerigo Vespucci otkrio požudnu Ameriku

  • Autor: K.K.
  • Datum: petak, 24. veljače 2012. u 22:55
Po njemu su nazvana dva kontinenta otkuda je donio pohotljive i razbludne priče kojima je oduševio Europu, no možemo li 500 godina kasnije vjerovati izvještajima Ameriga Vespuccija?

Kristofor Kolumbo nije znao kamo ide, a kada se vratio nije znao niti gdje je bio, no je li Amerigo Vespucci, koji je umro na današnji dan prije 500 godina i po kojemu je Amerika i nazvana, bio išta informiraniji?

Osoba po kojoj su nazvana čak dva kontinenta vrlo će vjerojatno izazvati određenu dozu ljubomore. Firentinski matematičar i navigator koji je prešao Atlantik nekoliko godina nakon Kolumba, koji je 'sletio' tamo gdje su danas Venezuela i Brazil te dosezao jug Patagonije, godinama je nazivan raznim imenima kao što su namjerni lažljivac, 'fejker', prodavač magle i dr. Ipak, nema sumnje - bio je sjajan navigator. Čovjek od znanosti i matematike uzgajane u intelektualnom stakleniku 'Medici Firence', završio je karijeru počašćen titulom 'Pilot Major' koju mu je dodijelio španjolski kralj. Priče o njegovim avanturama kao prvoj osobi koja je nazvala Novi svijet, postale su bestselleri, a za razliku od Kolumba, znao je da u Indiji nije bio. Sin bilježnika koji je proširio svoju bazu klijenata i u nju uključio gradsku vladajuću elitu, Vespucci je rođen 1451. godine te je u svojoj mladosti bio okružen muškarcima i ženama koji su Firencu napravili cvijetom renesanse. Vespucci je bio potpuno obavijen znanstvenom atmosferom grada, ubrzano razvijajući znanje o geometriji, matematici, filozofiji, medicini, astronomiji i astrologiji te je postao blizak prijatelj svog rođaka Lorenza de Medicija.

Studije nipošto nisu bile samo od teorijskog interesa. Padom Kana u Kini i obraćanjem Mongola koji su prebacili Perziju na Islam, zemljišna ruta Marka Pola ka Dalekom istoku bila je blokirana. Zahvaljujući Polu, cijela Europa znala je za prekrasna bogatstva Orijenta, a sada su renesansni muškarci Firence i ostatka Europe sanjali o dostizanju istih putem mora. Vespuccijev suvremenik u gradu, Paolo dal Pozzo Toscanelli, pisao je portugalskom kralju u lipnju 1474. godine bacajući pred njega vizije o plodnim zemljama sa svim vrstama začina i dragulja, o palačama prekrivenim čistim zlatom u kojima filozofija, astrologija, umjetnost i izumi cvjetaju, inzistirajući na tome da morski prolaz ka Istoku bude siguran. - Šaljem Vašem Veličanstvu kartu nacrtanu mojom rukom koja pokazuje otoke s kojih putovanja na Istok moraju započeti...

Sve je, naravno, bio veliki blef: Ovi ljudi su znali da je svijet okrugao, ali s maglovitom idejom o tome što se nalazi s druge strane. No izazov nepoznatog je prevelik za oduprijeti mu se: 1491. godine, godinu dana prije no što je Kolumbo 'sletio' na Indiju, Vespucci je napustio Firencu i uputio se prema Sevilli. Opisavši se kao dostavljač odlazećim brodovima, ljagu je na njega, stoljećima kasnije, bacio Ralph Waldo Emerson, 'uronivši' u geografske i pomorske karte te špekulacije. Na svoje prvo putovanje otišao je 10. svibnja 1497. godine kao specijalist primitivne navigacije, a ne prirodni mornar. Pišući Lorenzu de Medici žalio se na 'opasnost od brodoloma, nebrojene fizičke obespravljenosti, permanentnu tjeskobu koja je zadesila naše duhove... Bili smo plijen tako opakom strahu da smo odustali od bilo kakve nade za preživljavanjem'. No, kada je sve bilo najgore što može postati, 'u sredini strašnog nevremena svidjelo se Svemogućem da nam pokaže kontinent, novu zemlju i nepoznati svijet'. Bile su to riječi koje su galvanizirale Europu. Vespucci je znao zemljopisna djela Ptolomeja i proveo je godine nad mapama i geografskim špekulacijama. Njemu obala moderne Venezuele i Brazila, gdje je njegova ekspedicija 'sletjela', nije imala ništa zajedničko sa zonama opisanim kao Orijent. Umjesto toga, ovo je bilo nešto više očaravajuće, nezamislivi svijet.

- Ako je raj igdje na zemlji, onda ja nisam daleko od njega - stoji u njegovom opisu u kojem je Novi Svijet sačinjen od ekstrema. S jedne strane ljudi koje susreće žive u blagostanju, bez ijednog metala osim zlata, bez odjeće, bez znakova starosti, s malim brojem bolesti, bez Vlade, bez religije i bez trgovine. U zemlji bogatoj životinjama, biljkama, bojama i mirisima, bez mrlja civilizacije, 'žive 150 godina i rijetko su bolesni'. No, kada bi okrenuo novčić, našao bi se u zemlji vragova. 'Jeli su jedni druge, pobjednik poraženog. Znam čovjeka kojeg prati glas da je pojeo više od 300 ljudskih tijela', žene su bile izrazito poželjne, 'niti jedna od njih nije imala obješene grudi', no u isto vrijeme bile su čudovišta i vještice. Budući da su bile vrlo požudne, privatni dijelovi njihovih muževa toliko su natekli da su izgledali deformirano i odvratno. Kao posljedica toga, mnogi su izgubili svoje organe koji su se, zbog nedostatka brige i pažnje, jednostavno slomili ostavivši svoje vlasnike nesposobnima... Kada su se žene našle u šansi za odnos s kršćanima, ponukane prekomjernom požudom, oskvrnule su - same sebe. Vespuccijev senzacionalan opis inspirirao je prvi susret Firentinca s Amerikankom. Istraživač i naga, pohotna žena, zaključanih očiju koja ide u njegovu smjeru. U međuvremenu, na obližnjem brežuljku, žena na vatri peče donji dio ljudskog tijela.

Divlja i fantastična priroda Vespuccijevih opisa podigla je pitanja koliko su zapravo pouzdana njegova opažanja, uzevši u obzir kako velika sumnja okružuje gotovo sve o njegovim avanturama. Ne znamo koliko je putovanja napravio, njegova autorstva nekh izvještaja su upitna, a nije čak ni univerzalno prihvaćeno da je identificirao Južnu Ameriku onim što ona je, tj. novim kontinentom.

Ta čast s pravom može više ležati na čovjeku koji je ovjekovječio njegovo ime, njemačkom geografu Martinu Waldseemulleru, članu amaterskog učenog društva. U društvenom istraživanju svjetske geografije objavljenom 1505. godine, uključen je jedan od Vespuccijevih izvještaja i karta svijeta s novim južnim kontinentom nazvanim 'America' - prvi put da je ime iskorišteno u čast 'njegovog otkrivača, čovjeka velikih sposobnosti'. Geograf je kasnije promijenio mišljenje o Vespuccijevoj vrijednosti i želio promijeniti ime kontinenta, no do tada su firentinske priče o seksu i kanibalizmu u raju Vespuccija učinile svjetski poznatim, a njegovo ime je ostalo...


  • Autor: K.K.
  • Photo: sil.si.edu
  • Datum: petak, 24. veljače 2012. u 22:55
 

      
Zadnje vijesti
V.I.P. Studio Prodaje li se golotinja ili dobra pjesma: Lana Jurčević u novom spotu skida se do kraja (VIDEO)

Mlada pjevačica iskorištava svoje čari, no je li samo to dovoljno za uspjeh?

V.I.P. Studio Oženio se odvjetnik Ljubo Pavasović Visković! Mladenka objavila fotografiju (FOTO)

Dina Štern nije izdržala pa je fotografiju s njihova vjenčanja objavila na društvenoj mreži.

V.I.P. Studio Saznajte što Josipović i Severina imaju zajedničko!

Kako se bliže predsjednički izbori 28.prosinca, predsjednik će biti aktivniji sa postovima, a svakako će mu se povećati i broj sljedbenika.

Izdvojeno
Najčitanije