
Lea je pripadala židovskoj obitelji Deutsch, a Daria njemačkoj Gasteiger, pa je suparništvo koje se razvilo među njihovim roditeljima s početkom rata dobila poseban značaj. Lea s majkom i bratom 1943. završava u posljednjem vlaku iz Zagreba za Auschwitz, u kojemu i umire, a Darija je s obitelji pred partizanima kasnije pobjegla u Austriju.
Film "Lea i Darija" Branka Ivande, priča o dvjema trinaestogodišnjakinjama čije se prijateljstvo zbog različitog podrijetla prekida nakon što u Zagrebu s početkom Drugog svjetskog rata počne progon Židova, premijerno će se prikazati večeras u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje su one uoči rata bile velike glumačke i plesne zvijezde dječje scene.
Ivandin film nastao je prema istinitoj priči o Lei Deutsch i Dariji Gasteiger koje su nastupale u "Dječjem carstvu" u zagrebačkom HNK, a o njihovoj slavi svjedoče i napisi hrvatskog i europskog tiska koji je o njima pisao u superlativima.
Lea je pripadala židovskoj obitelji Deutsch, a Daria njemačkoj Gasteiger, pa je kompeticija koja se razvila među njihovim roditeljima s početkom rata dobila poseban značaj. Lea s majkom i bratom 1943. završava u posljednjem vlaku iz Zagreba za Auschwitz, u kojemu i umire, a Darija je s obitelji pred partizanima kasnije pobjegla u Austriju.
Po riječima redatelja Branka Ivande, koji je s Dragom Kekanović napravio scenarij, premijerom u zagrebačkom HNK ispunila mu se želja da Leu vrati na pozornicu kazališta u kojemu joj je zbog njezina podrijetla bilo zabranjeno nastupati, nakon čega je često bila viđena kako, obilježena žutom zvijezdom, sjedi ispred kazalšta i s tugom gleda prema zgradi u koju više ne smije ući.
Uz mlade glumice i plesačice stepa koje tumače glavne uloge, Klaru Naka i Tamy Zajec, filmu glume Zrinka Cvitešić, Linda Begonja, Sebastian Cavazza, Dražen Čuček, Vedran Živolić, Višnja Babić, Ana Vilenica, Duško Valentić i drugi.
Film je nastao u produkciji HRT-a, Ars septime, HNK Zagreb i Pakt Medie iz Slovenije, a sufinanciran je sredstvima HAVC-a i Grada Zagreba. Hrvatsku premijeru imao je na prošlogodišnjem festivalu u Puli, gdje je osvojio tri Zlatne Arene (za scenografiju, kostimografiju i masku), a u studenom je na festivalu Jewish Eye u Izraelu osvojio posebno priznanje žirija.
Ljudi će radije poslovati s nekim tko im se sviđa i kome vjeruju nego s nekim tko im se ne sviđa, čak i ako taj nudi proizvod bolje kvalitete i niže cijene, ustvrdio je izraelsko-američki psiholog nobelovac Daniel Kahneman.
Fon Biskich uspio je spojiti zvuk i čokoladu te osmisliti najslađu gramofonsku ploču. Tako njegov čokoladni nosač zvuka sadrži Biškićev singl 'O, kakva Luna/(Guarda che luna)'. A onaj kome se pjesma ne sviđa, uvijek je može - pojesti, zajedno s etiketim načinjenom od jestivih boja.
Zbog premalog broja prodanih ulaznica, organizatori Rokaj festa, jednog od zvučnijih zagrebačkih proljetnih festivala, priznali su sami sebi, izvođačima i publici da projekt nije uspio. Ipak, dio programa, u kojem će nastupiti Slayer, Mastodon i Gojira, preselit će se u dvorište kluba Močvara, u petak 8. lipnja.
Copyright © Dnevno.hr 2012.