Robert Anic/PIXSELL

Kolaps Agrokora je konačan slom monetarne politike HNB-a

Autor: Tvrtko Dolić / 7dnevno / 14. travnja 2017.

Nakon što su isplivali jezivi iznosi crnog financijskog tržišta, možemo zaključiti da se provodi namjerno potapanje zemlje i da u tome desetljećima sudjeluju glavni regulatori: Vlada RH i HNB, kao i sve institucije zadužene za borbu protiv organiziranog kriminala, kao i najveće stranke. Sve je skriveno samo za nas

Tek što se nacija oporavila od besramnog pokušaja Vlade da proda HEP, imamo nastavak rasprodaje Hrvatske, ovaj put upakirane u krizu Agrokora. Trenutno je glavna meta Jamnica, koja je založena tijekom Agrokorovog preuzimanja Mercatora.

U prvom tromjesečju ove godine, Ledo je ostvario rekordne rezultate. Prihodi su otišli na spašavanje Jamnice, koja je založena prilikom Agrokorovog preuzimanja Mercatora. Prije nekoliko godina, Crkva u Hrvata spriječila je prodaju naših voda Amerikancima, pa je nedavno dio naših voda zamalo prodao premijer Andrej Plenković, skriveno u privatizaciju HEP-a, da bi se i iza ove, afera Agromor dotekla naše zamućene vode. Ivica Todorić kupio je Jamnicu i Kiseljak, a neke druge naše punionice vode već su u stranom vlasništvu. Godinama je otvorena ponuda Coca Cole za našu Jamnicu.

Iza sloma Agrokora, valja se nešto jako opako. Fondovi su poznati lešinari, koji zasigurno već znaju koje će svjetske asocijacije preuzeti našu ekonomiju. Znate, na glasine da je Zdravko Marić izvanbračni sin Ivice Todorića, u Agrokoru uzvraćaju sličnom zezancijom: Andrej Plenković, Martina Dalić i Boris Vujčić su izvanbračna djeca Borislava Škegre. Ako izuzmemo Dalićku, sličnost je nevjerojatna.

Faktoring asocijacija HNB

Boris Vujčić uporno govori o našem financijskom sustavu kao stabilnom, a vidimo da je proglašen moratorij na sve financijske obveze gigantskog Agrokora. Zvuči nevjerojatno da su se izdavale mjenice (bez ili s pokrićem) u milijardama kuna. Banke su preko dobavljača prikriveno financirale Agrokor, čime su prikrivale svoju veliku izloženost prema Agrokoru, koja se već popela na 10 milijardi kuna (za sada, prema dostupnim saznanjima). Guverner HNB-a, neko je vrijeme blefirao s izjavama da sve to nije u njegovoj nadležnosti, ali ne može nikoga prevariti: faktoring društva poslovnih banaka morao je kontrolirati HNB. Guverner i ekipa mijenjaju svoje “iskaze” i pokajnički retrogradno prepoznaju uočene nepravilnosti u poslovanju banaka kao kriptiranu dijagnozu crnog tržišta mjenica.

Prisjetimo se da je u slučaju Franak, guverner Vujčić tvrdio da je upozorio klijente banaka na rizik kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, a danas tvrdi da je upozoravao “naše” poslovne banke na izloženost Agrokoru. A iz banaka dolaze glasine da je Vujčić savjetovao da se pomogne Agrokoru, svim sredstvima. Kome vjerovati u tom međusobnom prevaljivanju krivice između potvrđenih muljatora?

U Agrokoru se udomio bivši guverner HNB-a, Željko Rohatinski, i najvjerojatnije lobirao da se Agrokoru “pomogne”. Dakle, po svemu sudeći, HNB nije pravilno izmjerio niti procijenio dubioze Agrokora. HNB je uočio neke nepravilnosti u poslovanju banaka, ali u njegovim izvješćima od 2012. na ovamo, nije obuhvaćene crno financiranje Agrokora od strane dobavljača uz posredovanje faktoring društava poslovnih banaka. Nije HNB tu da upozorava na nepravilnosti, nego da ih ne dopusti ili sankcionira, ako se dogode. Ovako se dogodilo da je Agrokorov dug “domaćim” poslovnim bankama dvostruko veći od prikazane sume kredita. Ponovno se pitamo – što je konkretna funkcija “naše” središnje banke?

Uz svu tu konfuznu kakafoniju “ekonomskih analitičara” glede Agrokora i Agromora, na veliku odgovornost HNB-a prvi su ukazali saborski zastupnici Miro Bulj i profesor Ivan Lovrinović. Možemo tvrditi da je Božo Petrov ekonomski nepismen, da se dodvorava naciji prije lokalnih izbora, ali je on osobno kazneno prijavio Ivicu Todorića i upravu Agrokora. I tvrdo ustrajava na tome da se slučaj Agromor kriminalistički istraži. Prijava Petrova je implicitno i prijava protiv institucija kojima je prijava upućena: gdje ste bili do sada i koja je vaša funkcija? I Nikola Grmoja je prozvao HNB, a za Borisa Vujčića je izjavio da je instrument – jedne privatne banke.

Nakon što su isplivali jezivi iznosi crnog financijskog tržišta, možemo zaključiti da se provodi namjerno potapanje zemlje i da u tome desetljećima sudjeluju glavni regulatori: Vlada RH i HNB, kao i sve institucije zadužene za borbu protiv organiziranog kriminala, kao i najveće stranke. Sve je skriveno samo za nas. Naime, bonitetna agencija Moody’s je u posljednja tri mjeseca tri puta snizila kreditni rejting Agrokora. Glede izgubljenosti naše Vlade u prostoru, vremenu, politici i ekonomiji, dovoljno je reći kako je Moody’s potvrdio promišljanje suca Mislava Kolakušića: lex Agrokor povećao je vjerojatnost stečaja! Nakon izglasavanja lex Agrokora u Hrvatskom saboru, dionice Agrokorovih zdravih poduzeća nastavile su svoj pad.

Glede HNB-a, profesor Ivan Lovrinović uporno tvrdi da je HNB zapravo – Titanic mjenjačnica. HNB praktično šverca i posluje na crno, a politika te “naše” središnje nacionalne banke je uvozničko-rentijerska ekonomija, uz zaštitu kapitala inozemnih matica banaka, sve pod krinkom financijske stabilnosti, koja se ovih dana razlijeva po parketu, bez svijesti o tome što se dogodilo, nakon završnog nokauta. Regresne mjenice nisu dug dobavljača prema financijskim institucijama, nego dug Agrokora prema bankama.

Izdavanje mjenica bez pokrića je primarna emisija novca, odnosno pljačkaški upad u naš monetarni sustav. HNB to nije prepoznao ili nije htio vidjeti. Nisu to nepravilnosti, nego kriminal, posebno ako se zna da za faktoring sve mjenice moraju imati pokriće u robama i uslugama.

Regresne mjenice

HNB je odgovoran za nevjerojatnu poplavu mjenica bez pokrića. Agrokor je na kraju rujna 2016. imao kratkoročne obveze prema dobavljačima u iznosu 16 milijardi kuna, od ukupno 25 milijardi kuna kratkoročnih obveza koje je trebao podmiriti u godinu dana. Vjerojatno je taj dug do danas značajno narastao, jer mnogi dobavljači unatrag tri mjeseca nisu zaprimili nikakve uplate za novo isporučenu robu. Ne mogu to egzaktno potvrditi, ali se nameće procjena da od ovih 16-20 milijardi kuna duga prema dobavljačima, oko 4-5 milijardi kuna otpada na mjenice bez pokrića. To praktično znači da paradržavni Agrokor provodi vlastitu primarnu emisiju novca, koji se prao poput mafijaškog, preko faktoring društava i različitih fondova. Dobavljači su nakon toga konkretnim novcem, odnosno robom, kreditirali Agrokor i nakon toga mu zaračunali kamate.

U prijevodu, banke i njihova faktoring društva kreditirali su Agrokor zaobilaznim putem, preko dobavljača, a podloga su virtualni vrijednosni papiri bez pokrića u robama i uslugama, danas potvrđeni kao bezvrijedni, jer ih imatelji ne mogu naplatiti. Profesor Ivan Lovrinović je naglasio u Hrvatskom saboru da je Agrokor umjesto HNB-a emitirao novac i da to predstavlja eklatantan udar na naš monetarni sustav. Kako su pravi podaci i dalje zamračeni, procjenjuje se da je na naplatu stiglo oko 10 milijardi kuna mjenica s pokrićem ili bez pokrića, što je izazvalo paniku, jer sada banke i faktoring društva traže naplatu od dobavljača, umjesto od Agrokora. Direktnim uključivanjem duga prema Agrokoru, banke bi potvrdile da su više izložene prema Agrokoru nego što su to službeno prikazale.

Hrvatski financijski sustav je toksičan. Nakon jasno iskazanih separatističkih zahtjeva paradržave HNB, naš “liberalni financijski sustav” visi na zakonskoj intervenciji države. Oluja se prirodno nameće. Financijski sustav je godinama izgrađivan kroz monopol banaka i uvezanih poslovnih i političkih elita. Zašto danas Vujčić ne piše kritike na lex Agrokor, kao što ih je svojevremeno pisao na Zakon o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, kada se raspao mit o stručnosti čelnih ljudi HNB-a? Naime, njihova su se predviđanja pokazala kao potpuno promašena i destabilizirajuća. Naprotiv, konverziju je trebalo provesti i bilo bi bolje da smo sve kredite s valutnom klauzulom konvertirali u kunske, kako je predlagao profesor Ivan Lovrinović, da se zemlja može vratiti normalnoj tečajnoj politici. Ili uvesti euro! Prije dolaska Unije više brzina!

A ako uvedemo euro, kako će HNB provoditi svoj šverc gigantskih razmjera? Fiksni i precijenjeni tečaj kune pogoduje razvoju stranih gospodarstava. S takvom politkom tečaja kune, hrvatski su proizvođači pogurnuti prema Konzumu, koji je davao veće marže nego drugi strani lanci, oni koji su u većoj mjeri uvozili jeftiniju robu iz svojih domicilnih zemalja. Može se reći da je Agrokor usisao nekonkurentnost domaćih proizvođača. U novonastaloj situaciji, Konzum će zasigurno spuštati nabavne cijene ili nabavljati jeftinije strane proizvode, pa će njegovi današnji veliki dobavljači ponovno stradati.

Začepljeni prodajni cjevovodi

Agrokor su zavili u crno i skupi izvori financiranja, odnosno visoki kamatnjaci. HNB se odrekao politike utjecaja na kamatne stope, osim u negativnom smislu, primjerice kroz podizanje eskontne stope. Agrokoru konkurentni prodajni lanci, poput Lidla i Kauflanda, financirali su svoj rast iz čistog kapitala ili vrlo povoljnih izvora financiranja, koji ne traže kamatu veću od 1 posto, pogotovo u ovoj fazi izrazito labave monetarne politike u matičnim zemljama tih stranih lanaca. I laicima je jasno da Agrokor nije mogao s takvom cijenom kapitala pratiti konkurenciju. Primjerice, prema konsolidiranom izvješću za 2015. godinu, Agrokor je morao platiti 2,8 milijardi kamata, dok za prvih 9 mjeseci 2016. iznose gotovo 2 milijarde kuna, uz trend preko 3 milijarde kuna, na 36 milijardi kuna prometa u prvih 9 mjeseci 2016. godine.

To znači da je Agrokor poslovao samo da plati kamatu, a glavnica je ostala za vratom u cijelosti. S takvim kamatnim opterećenjem, nije održiv niti jedan biznis. U svezi toga potrebito je naglasiti i nesnalaženje Ivice Todorića, kao i njegovih savjetnika, jer je Agrokor investirao u poslove s dugim periodom povrata (poljoprivreda) kroz kredite s rokom do 5 godina, što možemo prepoznati u Agrokorovoj izrazito loše strukturiranoj bilanci, koja nam pokazuje da se na kratkoročne obveze odnosi gotovo 50 posto ukupnih izvora financiranja, a od toga na dobavljače oko 30 posto ukupnih izvora. Takva bilanca nezabilježena je u povijesti poslovanja – dugotrajna imovina financirana je iz kratkoročnih obveza, i to prema dobavljačima. A ti isti dobavljači kreditirali su Agrokorov rast, što je bilo pogrešno, jer je pala Agrokorova veleprodajna i maloprodajna propusnost, koju je Agrokor pokušao ponovno uspostaviti svojim regionalnim širenjem.

Agrokorova prodajna propusnost pala je zbog niza negativnih faktora, na koje Agrokor nije mogao utjecati, a kao glavne krivce možemo imenovati sve postave HNB-a i sve vlade RH. Skupi krediti nisu uništili samo Agrokor, nego i njegove potrošače, koje su sustigle i zvjerske ovrhe, i još su rijeke mladih (potencijalnih kupaca Agrokora) odnijele budućnost ove zemlje, što je dodatno srušilo očekivanu Agrokorovu prodajnu propusnost. A pad prodajne propusnosti dovodi do toga da Agrokorovi dobavljači bacaju hranu. To kod nas nije reguliranje tržišta, nego najgori pad. Suludo preuzimanje slovenskog Mercatora donijelo je nova skupa zaduženja i nove ogromne troškove, a nije povećalo prodajnu propusnost…

Postavlja se i pitanje pozicije ministra Zdravka Marića, koja je kompromitirana. Prvo, jer je godinama bio izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala u Agrokoru, a upravo je u tome Agrokor bio najranjiviji. Nije moguće da Zdravko Marić nije znao za situaciju u kojoj se nalazi Agrokor. Drugo, može li se ministra financija, glede njegove takve funkcije, izuzeti u ovoj situaciji? On bi trebao biti najvažnija uloga u cijelom procesu ovog državnog intervencionizma u Agrokoru. Dakle, u ovom trenutku, ministar financija ne kontrolira financije; na distanci je i guverner HNB-a, a otraga su financijski mađioničari razine i namjera Borislava Škegre.

Podsjetit ću vas kako se Škegro hvalio kako je kao ministar financija izvukao određenu financijsku kumulaciju izvan zemlje, držao ju negdje ili nekako skrivenu i onda je tu rezervu vratio u zemlju, kada je Hrvatska bačena na koljena. Što se tu sve radilo i što se sve radi, ne možemo niti zamisliti. Treće, navodno je Zdravko Marić odmah po dolasku u Vladu, predložio izmjene Zakona o faktoringu, koje su omogućile određenim faktoring društvima da drže Agrokorov dug (oko 7 milijardi kuna) i da se prolongira usklađivanje sa zakonom, čime je Zdravko Marić – pogodovao Agrokoru. Četvrto, država donosi poseban zakon za samo jednu tvrtku, dok Porezna uprava iracionalno blokira tvrtke po osnovi poreznih dugovanja. Što napraviti? Pozvati SDP-ovca Borisa Lalovca da preuzme Ministarstvo financija u vladi HDZ-a i Mosta? Kriza Agrokora nije samo promašaj tajkuna Ivice Todorića, nego totalni pad vođenja hrvatske ekonomske i monetarne politike unazad 20 godina. S padom Agrokora izlazi na vidjelo daleko šire ukorijenjena nekompetencija u svim područjima naše ekonomije i našeg života, na svim razinama.

Nameće se jedno istražno pitanje na razini organiziranog kriminala, odnosno financijskog kartela: zašto HNB nije reagirao na pojavu mjenica bez pokrića, iako je po funkciji dužan nadgledati poslovanje banaka? Kako to da regulator nije primijetio da poslovne banke i faktoring društva iskupljuju golemu količinu mjenica od dobavljača, za koje nema realnog pokrića u robama i uslugama? Ako HNB nije uočio kriminal, to je težak propust regulatora! Boris Vujčić izgubio je svaki kredibilitet za vođenje HNB-a, jer je njegova opjevana financijska stabilnost – prazna i ružna proza.

Crni scenarij još uvijek nam prijeti: cikličke ovrhe, otpisi potraživanja, urušavanje bankarskih plasmana prema poduzetnicima i stanovništvu, otpis kapitala u bilancama banaka – “stabilan financijski sektor” već se strmoglavio. I s aktivacijom lex Agrokora, veoma je izgledno da će mali i srednji dobavljači doživjeti propast, jer oni jednostavno ne mogu za godinu dana odgoditi naplatu starih potraživanja, a kamoli preživjeti otpis. S druge strane, poslovne banke neće zamrznuti svoja potraživanja prema tim i takvim dobavljačima Agrokora. Naprotiv, banke aktiviraju regresno pravo na mjenicama za robu koju su dobavljači realno isporučili.

Profesor Drago Jakovčević s EFZG-a, potvrđeni financijski stručnjak, nedavno je u u televizijskoj emisiji upitao jednog od vodećih ljudi HNB-a – zašto se kunski dio javnog duga ne refinancira kod HNB-a, jer pri tome nikako ne može doći do inflacije? Ovaj ga je neko vrijeme nijemo gledao, a onda govorio o nekakvim zakonskim preprekama. Kad treba provesti nešto pozitivno, problem su zakonske prepreke, a kada treba provesti krađu, zakonske prepreke postaju – zanemarive. Naravno da paradržavni i tuđinski HNB ne želi refinancirati javni dug, jer onda banke ne bi imale prostora skupo kreditirati državu, i još bi morale spustiti kamatnjake i kreditirati stanovništvo i poduzeća, da ne govorimo kako bi kroz refinanciranje kunskog dijela duga, proračun postigao visoke uštede.

U Agrokoru i u Hrvatskoj slijedi bitka pet povjereničkih linija

Od šestero povjerenika, niti jedan ne štiti radnike i proizvođače. Antonio Alvarez i Martina Dalić zastupaju banke, Ante Ramljak i Martina Dalić predstavljaju Borislava Škegru, Zdravko Marić je klonirani Ivica Todorić, a Andrej Plenković već se uhodao kao namjesnik Unije, zadužen da Agrokor i Hrvatsku odvede u kolaps. Zasebno stoje HNB i guverner Boris Vujčić, koji brane interes stranog kapitala. Nije to objavljeno, ali je Hrvatska praktično bankrotirala. Prirodno tome, srušio se i nešto manji Agrokor, sa svojim kracima u svim dijelovima našeg ekonomskog i društvenog života. Čini se da je Ivica Todorić totalni idiot, financijski nepismena osoba, a on zapravo nije imao šanse.

Izjava Rajka Dondura o poreznim malverzacijama u Vindiji, potvrđuje naše sumnje da su skoro sve “zdrave” tvrtke u zemlji, zapravo, prevarantske, bilo da uspješno posluju na utaji poreza, bilo da grabe u predstečajnim i sličnim manipulacijama, bilo da dobivaju poslove mimo stvarnog natječaja.

Idemo redom ukazati na škare koje režu Agrokor. (1) Smrtonosna uloga HNB-a prikazana je u uvodnom dijelu ovog teksta. Ivica Todorić izdavao je mjenice bez pokrića, što je otvorena krađa. Financijski špekulanti i faktoring posrednici uzeli su svoj dio harača i značajno povisili sveukupno zaduženje Agrokora i uvezanih sustava. (2) S tim svim u svezi, svoje su odradili krediti s visokim kamatama. Ratna ugroza, sam rat, tranzicija kao privatizacijska pljačka, uz suludo uništavanje poduzeća da postanu jeftinija u pretvorbi, totalno nesnalaženje nacionalnih lidera u vojnom pogledu, vanjskoj politici i u ekonomiji, sumnjiva trgovina oružjem, divljanje pete kolone i preskupog civilnog društva, sve je to srušilo rejting zemlje, tako da su Agrokor, kao i njegove potplaćene potrošače, pojele visoke kamate. (3) Uvozni lobi snažno je podrivao Agrokor zbog njegove proizvodnje i njegovog okretanja domaćim proizvođačima. (4) Ne trebamo previdjeti niti skupo uhljebljivanje dužnosnika i političara, kao i njihove rodbine. Kod nas dijete političara ili dužnosnika može računati na dobro plaćeno mjesto i pristojan automobil u Agrokoru ili sličnom sustavu, uključujući javna poduzeća. (5) Tu je i preskupi kraljevski život obitelji Todorić i uvezane elite. Može li opstati sustav koji treba podnijeti dnevne odlaske zrakoplovom u Dubrovnik ili Opatiju, na kavu?

Znate, zabrinula me i kraljevska proslava rođendana Emila Tedeschija, vlasnika Atlantic Grupe. Zanimljivo, glede Agrokora, tvrtka Atlantic – nije izložena. Eto, pronašli smo još jednog izvanbračnog sina Ivice Todorića.

Kao i vodstvo HNB-a, članovi Vlade RH ponašaju se kao da nemaju nikakve veze s kolapsom Agrokora, a ono su obje glavne stranke HDZ i SDP (zajedno s prirepcima) učinile sve da prodube krizu.

[

darkbox]

Jurica Pavičić:

Branitelji, gdje su vam sada plinske boce?

Povjerenik Vlade RH za Agrokor je Ante Ramljak, dragovoljac Domovinskog rata. Znao sam da ima ozbiljnu mrlju u svom uspješnom životpisu. Koliko to pridobija hrvatske branitelje za lex Agrokor?

Jurica Pavičić, novinar Zornjaka, provocira branitelje i pita ih, gdje su im sada plinske boce. Istina, branitelji u svezi krize Agrokora i naše sveukupne ekonomije – šute kao zaliveni. Prepoznaju agresiju tek kada ugledaju tuđe tenkove. Naši najveći domoljubi vjerovali su da brane Hrvatsku, a zapravo su položili svoj život za jugoslavenske tajkune. Prirodno tome, preživjeli branitelji evoluirali su u skromne interesne skupine, međusobno snažno podijeljene, uz podmuklo asistiranje glavnih stranaka.

Braniteljski se držao i tihi Ramljak, a onda je na godišnjem odmoru saznao da je povjerenik Vlade RH za Agrokor. Na uvodnoj pressici izgledao je kao protuzakonito i na silu privedena nevina osoba, koja mora osramotiti naciju za spas svoje djece. Ante Ramljak praktično je kidnapiran. Od tada ga vidimo u društvu Martine Dalić, koja po drugi put igra šminkersku ulogu ministrice u Vladi RH. Stockholmski sindrom nije uočen. Svi branitelji sporo shvaćaju svoju novu društvenu ulogu – oni su danas potrošači Konzuma, odnosno Agrokora, a sutra nekog stranog maloprodajnog lanca.

[/darkbox]

Fondovi II. mirovinskog stupa

Tko će umirovljenicima namiriti štetu?

Koliko se može prepoznati po tekstovima glavnih dnevnih tiskovina u zemlji na temu Agrokora, gubici II. mirovinskog stupa zabranjena su tema.

O tome šuti kao zaliven i Velimir Šonje, koji je na sva usta hvalio (mirovinsku) “reformu i restrukturiranje”, kako se danas zove pljačka nacije. Utihnuo je i Mirando Mrsić, da ne kvari izborne mogućnosti SDP-a, pa i njegov koalicijski partner Silvano Hrelja, šef lijeve stranke umirovljenika, žestoki pobornik II. mirovinskog stupa.

Osobno sam još davno najavio da će se na ovaj i slične načine isprazniti fondovi II. mirovinskog stupa. Možda su mirovinski fondovi u vlasništvu banaka, na vrijeme došli do nekih klasificiranih informacija? Živi bili, pa vidjeli! Što bi se dogodilo da je Vlada pokrenula poravnanja u okvirima postojećih zakona?

Sudac Mislav Kolakušić:

Lex Agrokor krši Ustav RH!

Sudac Mislav Kolakušić mišljenja je da treba pokrenuti stečajne postupke baš zbog lex Agrokora, koji će generirati novu konfuziju i na kraju odvesti Agrokor i cijelu Hrvatsku u gori stečaj od ovoga koji se danas nameće. Kolakušić naglašava da u pisanju lex Agrokora, nisu konzultirani niti ekonomski, niti pravni znanstvenici.

“Zakon su napisale potpuno anonimne osobe”, izjavio je Kolakušić u Nu2 na HTV1. Moje je osobno mišljenje da su “stručnjaci” konzultirani, ali u dvorima Ivice Todorića, gdje je najvjerojatnije napisan prvi draft zakona o Agrokoru, možda već prilikom dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a. Kako reče Kolakušić, suci bi trebali prijaviti Ustavnom sudu neustavnost lex Agrokora, i to je individualna odgovornost svakog suca. “Ako vi meni dugujete 200 kuna i vi napišite da mi ih ne trebate vratiti – to je krađa!”

Kolakušić je upozorio kako se uz ovakav zakon zadržava pravo vlasništva, a u stečaju bi vlasništvo trebalo – prestati. Iako je Ivica Todorić deklarativno predao Agrokor državi, vlasništva će se odreći tek prepisivanjem dionica u državno vlasništvo. “Reakcija burze i odgovornih osoba bila je katastrofalna. Jer, kada se vidjelo da ide zakon koji će napraviti velike poremećaje, moralo se obustaviti trgovanje dionicama”, kaže nam Kolakušić.

Glede Antonija Alvareza, Kolakušić reče da njegova funkcija nekakvog “izvršnog direktora restrukturiranja Agrokora” – nije jasna. Ovdje bih dodao da Alvarezova koncepcija integracije svih sudionika i svih problema, neće kod nas donijeti promjene na bolje, jer je ta integracija praktično već provedena na prilično ružan način.

Komentirajući njemački zakon o stečaju, kojeg je Hrvatska “prepisala”, Kolakušić reče, da kada se stečaj dogodi – vlasnik mora odgovarati svom svojom imovinom. Vidimo da Ivica Todorić neće izgubiti svu svoju imovinu, nego samo imovinu u Agrokoru. Todorić je odustao od predstečajnog restrukturiranja jer u svojim velikim skladištima nema dovoljno robe da puni maloprodaju 6 mjeseci, a skoro svi prehrambeni proizvodi praktično dnevno prolaze kroz markete, jer imaju kratak rok uporabe.

Kolakušić je još jedanput naglasio da je ovršni zakon uništio poštene i male ljude u Hrvatskoj, temeljem nepostojećih troškova, da bi nekolicina predatora zaradili. Ovršni zakon zapravo je uništio maloprodajne kupce Agrokora, posredno i Agrokor i njegove velike dobavljače.

Autor: Tvrtko Dolić / 7dnevno / 14. travnja 2017.