ue-flag-1920x1080-wallpapers-612x336

Stara dama dobiva novi sjaj

Autor: TOMISLAV KRUŠIĆ / 7DNEVNO / 4. STUDENOG 2016.

Europski čelnici dovinuli su se kako uvažiti valonski veto, a da se ugovor o slobodnoj trgovini s Kanadom ipak potpiše. On „na mala vrata“ poništava učinke Brexita, jer će sada sve države članice Commonwealtha moći, po logici spojenih posuda, trgovati sa Starom damom

Iza nas je tjedan u kojemu se na međunarodnoj sceni doista mnogo toga događalo, to su sve događaji koji ukazuju na to da je samo u poštovanju zajedničkih normi kakva-takva nada za opstanak pri promjenama koje djeluju na svijet u kojemu smo se navikli živjeti.

Islandu se osjećam doživotno obvezatan, jer je to zemlja koja nas je prva priznala. S novoizabranim vodstvom im želim što brži oporavak i povratak u europske tokove, iako se neće moći vratiti u onoj ulozi u kojoj su bili prije svoje bravure s bankarskim okružjem, želim im da se osjećaju pozvanima. Sadašnji odabranik Islanđana je Stranka neovisnosti koja će morati prikupiti naklonost još barem dvije stranke kako bi formirali vlast. Nije za očekivati da će Islandu prioritet biti EU, ali kako se stvari mijenjaju na svjetskoj sceni ništa nije za isključiti.

Europski čelnici dovinuli su se kako uvažiti valonski veto na način da se ugovor o slobodnoj trgovini s Kanadom ipak može potpisati. To je značajan gospodarski ugovor, ali je još važnije da bude popraćen snažnim političkim razumijevanjem kako bi svi mogli u tome naći svoj interes. Taj ugovor „na mala vrata“ poništava učinke Brexita, jer ne moramo biti veliki ekonomisti da shvatimo da će sada sve države koje su članice Commonwealtha moći, po logici spojenih posuda, trgovati sa Starom damom. Takva suradnja u sebi sadrži i određene prijetnje, ali ako politika odradi svoj posao kako valja, suradnja može doista svima biti od koristi i, što je još važnije, pokazati snagu ondje gdje je drugi nemaju.

SAD i brojne zapadne zemlje stoje pred ratifikacijom pristupa Crne Gore NATO savezu, a nakon 25 godina vladavine Đukanovića to ne žele napraviti s njime, pa su pritisci uzrokovali njegovo odstupanje kako bi vladu nastavio voditi Duško Marković, čovjek iz miljea obavještajne zajednice. To je naoko kozmetička promjena u vrhu, osobito kada smo svjesni da se Đukanović može dogodine kandidirati za predsjednika, ali ipak je vidljivo da se na Crnu Goru još uvijek gleda kao na zemlju u kojoj „sile interesa“ sa zapada i istoka svoj utjecaj propitkuju mišićima i istina je da utjecaj NATO-sfere za Hrvatsku povoljniji, ali je pitanje koliko dugo će taj trend biti održiv, jer zemlja od 625 tisuća državljana je dosta politički mobilna i mora se s velikom pažnjom promatrati, a proruska stranka Demokratski front je aktivna sudionica u političkom životu te zemlje.

U Njemačkoj vlada očito nova politička podjela, jer stranka AfD doista od CDU-a preuzima značajne udjele biračkog tijela. Kancelarka Merkel se jednostavno ne zna nositi s tim problemom. Teme koje se gomilaju oko izbjegličke krize napravile su nove podjele u Njemačkoj, ali i Bavarskoj, gdje bavarski ipak CSU nalazi odgovore na pitanja koja drugdje „vise u zraku“. Horst Seehofer, predsjednik bavarskog CSU-a u Berlinu se sastao s kancelarkom Merkel i odlučili su da Merkel neće biti na popisu uzvanika na predstojećem Saboru CSU-a. To je presedan koji prekida dugu tradiciju i ne isključuje dolazak bavarskog Seehofera u prosincu na stranački sabor CDU-a. U istom mahu Bavarska je uspjela smanjiti doprinose u saveznu blagajnu za 1,3 milijarde eura, što čini rast od 105€ po glavi stanovnika Bavarske, na što je vladajući CSU posebno ponosan. Njemačka u posljednje vrijeme ostvaruje i vanjskopolitičke diskurse koji joj do sada nisu bili glavno obilježje, pa je tako zapažen otkaz nastupa Dresdenških simfoničara uzrokovan turskim negodovanjem oko upornog inzistiranja Njemačke na Armenskom pitanju. Naime, Dresdenški simfoničari trebali su nastupiti u Generalnom konzulatu Njemačke u Istanbulu, pozvani su bili i turski predsjednik, premijer Yıldırım, ministar vanjskih poslova Çavuşoğlu i ministar kulture Avcı. Na toj gala priredbi trebala je biti osnovana udruga njemačko-armensko-turskog prijateljstva, ali je sve otkazano jer su simfoničari pripremili izvođenje Agheta, koji izravno opisuje turski genocid nad Armencima. Iako je doista prije 100 godina Turska izvršila genocid nad Armencima, sada to izričito negira, pa možda i nije pravi trenutak vršiti komemorativnu raščlambu tog pitanja baš sada kad je još jedino Turska prepreka prema Europi, a sto godina se čekalo, pa se valjda može i još koju godinu strpiti…

BiH jednostavno mora prihvatiti svestrani poziv na povratak u europsku povijesno-političku obitelj gdje i pripada. Veliku simboliku pokazao je austrijski Prirodoslovno-povijesni muzej kada je u povodu austrijskog nacionalnog praznika predao vjernu repliku „Votivnih kolica“ pronađenih na Glasincu 1880. godine. Svečana predaja tog visokovrijednog artefakta Zemaljskom muzeju u BiH nije samo muzeološkog karaktera, to je i poziv na sudjelovanje u europskim tokovima, a i podsjetnik na nastanak Zemaljskog muzeja, pa i Bosne i Hercegovine. U razdoblju između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na prapovijesnim lokalitetima BiH dospjeli su u zbirke Naturhistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirke franjevačkih samostana u BiH. Tumuli i gradine iz brončanog doba nam svjedoče postojanje kulture iz brončanog doba na tom području, od gradina se ističu one kraj Kusača, Kotorišta i Prisoja. Zbog toga je za tu kulturu prihvaćen termin glasinačka kultura, kojoj se kontinuirani razvoj može pratiti od ranoga brončanog do mlađega željeznog doba. Nositelji glasinačke kulture pripadaju široj ilirskoj etničkoj zajednici, koja se sastojala od više plemenskih zajednica, među kojima su se isticali Autarijati. Ipak, ova gesta iz Beča učinjena je u znak sjećanja na utemeljenje Muzeja za vrijeme Austro-Ugarske 1888. i označava poziv na suradnju.

Veliki poziv na suradnju uputio je i hrvatski premijer, koji je u svom dvodnevnom posjetu BiH jasno dao do znanja da je BiH pozvana dubinski raditi na svom pristupnom putu u EU. Ono što je Plenković ponudio svojem kolegi u BiH je i djelatna pomoć pri ispunjavanju upitnika i ostalih rješavanja „domaćih zadaća“ jednoj zemlji koja ulazi u EU, pravo tutorstvo. Zapravo je veliki dokaz da to pitanje nije nešto o čemu će se Hrvatska samo deklarativno izjasniti, nego i djelatno stvarati. Hrvatska je značajnije počela sa svojom proaktivnom vanjskom politikom u posljednjih nekoliko mjeseci.

U svom gospodarsko-političkom pohodu u Azerbajdžan predsjednica Grabar Kitarović kazala je da je jačanje srednjoeuropske suradnje jedan od stupova njene vanjske i europske politike, nabrojivši dvanaest zemalja koje su omeđene Baltičkim, Crnim i Jadranskim morem. Kada to gledamo sa stajališta zemlje pored koje bi prošli i plinovodi i naftovodi, a da nema sustavne vanjske politike, onda moramo kazati da nam je doista u posljednjih nekoliko mjeseci vanjska politika „živnula“ i nekako mi se čini da će i naši mrtvi iz „Hude jame“ mirnije spavati ako nastavimo ovim smjerom.

Velik broj svjetskih prijepora, sukoba i nerazumijevanja nastao je na upornom proturječju kreacionista i evolucionista. Srednjoeuropska uljudba dobro je pomirila ova načela i nosi se s njima kao sastavnicama svoje temeljne filozofije. Ipak, kada se maknemo od Europe naići ćemo na zid nerazumijevanja prema „drukčijem“. Ovdje se moramo pomiriti s time da smo svoje mjesto interesa preselili u geografiju koja ima druge običaje, ali kada ti isti običaji bivaju nešto što nam se želi nametnuti u našim prostorima onda bismo trebali moći „povući kočnicu“ i prisjetiti se kako je Zapadno Rimsko Carstvo funkcioniralo u stapanju novih naroda koji su dolazili. U vrijeme kada nam se demografska obnova nameće kao krucijalno pitanje opstanka, to su teme o kojima valja razmišljati, jer demografska obnova s gubitkom identiteta, supstitucijom, nije nikakvo rješenje. Još sada je pitanje demografije naslonjeno na Ministarstvo socijale, što je pitanje jednostavnih mjera. Vjerujem da će ono uskoro naći svoje mjesto u domeni regionalnog razvoja, i tada ćemo znati da je pravo rješenje bliže. U ovoj disciplini neizbježan je katalog standarda koji moramo pripraviti za buduće naraštaje koji bi imali za zadaću očuvati one nematerijalne vrijednosti koje nas obilježavaju kao narod. U protivnom se ne valja ni truditi. Ovdje bih posegnuo za vrijednostima koje nalazimo u kreacionističkom nauku, jer ona izražavaju poštovanje prema stvaranju. Sve discipline, svi nauci i sve grane znanosti se uglavnom izučavaju tako da se kaže nešto o povijesti te struke, o glavnim utemeljiteljima i o prvim prapočelima. Osim što je to uglavnom zgodno za uvod u disciplinu koju izučavamo, to je ujedno i važno za stvaranje poštovanja prema onome što izučavamo. Odnos prema svojoj domovini i njenom stvaranju bi zaslužio sličan pristup.

Te spoznaje daju mi za pravo naglasiti obavezu poštovanja temelja na kojima je naša država nastala, to nisu nekakve glamurozne aktivnosti, ali se ipak radi o temeljima. Vrijeđa me kada se s omalovažavanjem govori o prvim koracima naše države, jer to ipak predstavlja jedno stvaranje koje mi kreacionisti znademo poštovati. Znadu to poštovati i mudri evolucionisti, koji znadu da je svaki mikron važno ubrojiti za ukupan ishod dijalektike nastanka. Tako da sam duboko uvjeren da se u ovom velikom ozračju „sjajne budućnosti“ nikako ne smije zaboraviti svoju prošlost, jer tada budućnost postaje stihija, a ne cilj.

Jedan od znakova da se vraćamo nekim temeljnim vrijednostima je i obnoviteljski, 8. sabor Hrvatske akademske zajednice, koji je održan u Matici hrvatskoj ovog petka. To je organizacija koja je nastala u zoru stvaranja Hrvatske i postala je značajnom za život sveučilišne scene. Danas je u svom djelovanju poduprta i sa svojom organizacijom Alumnia i utemeljitelja. Takve organizacije, čiji postanak je inspiriran Hrvatskom, tvore inspiraciju Hrvatskoj i u toj uzajamnosti vidim i dobru i zdravu budućnost.

 

Autor: TOMISLAV KRUŠIĆ / 7DNEVNO / 4. STUDENOG 2016.

ZADNJE VIJESTI