Wikipedia, AKZ.hr, Twitter

Demografski bijeg iz obrazovnog sustava

Autor: Stjepan Šterc

Obrazovanje, znanost, kultura, zdravstvo i sudstvo temelj su na kojem počiva svako društvo, a njegov su pokretač gospodarstvo, financije i politički sustav. Opće je poznato kako obrazovni sustav u Hrvatskoj nije usklađen ili ne slijedi ili još bolje ne prethodi gospodarskom i ukupnom razvoju zemlje i sve više postaje potisni faktor vanjske migracije mladog i obrazovanog stanovništva. Hrvatska školuje svoju mladost za potrebe drugih gospodarstava i društava umjesto konačnog postavljanja projekcija svojih obrazovnih potreba kroz obavezno srednjoškolsko obrazovanje i plansko akademsko.

Jednostavno usklađivanje dobnih skupina, obrazovnih profila i gospodarskih razvojnih potreba trebala bi biti obaveza odgovornog Ministarstva znanosti i obrazovanja i isto takvog ministra koji zna, osjeća hrvatske planske potrebe i može uspostaviti potrebni sklad. Bitno je samo konačno znati što želimo, kuda idemo i s kojom populacijom to želimo ostvariti u interesu budućeg hrvatskog razvoja.

Obrazovni sastav stanovništva kao i ekonomski moguće je razmatrati po nizu osnova, prostornih razina i pokazatelja, ovisno o pristupu, dostupnosti podataka i potrebama pokazivanja i dokazivanja budućih promjena. Zato se prilaže tablica s osnovnim pokazateljima i promjenama nakon popisa stanovništva 2011. godine u kojoj se jasno vide udjeli u ukupnom stanovništvu i intenzivno smanjivanje obrazovnog sastava stanovništva do školske i akademske godine 2015./2016. Aktivni školski i studentski sastav stanovništva, uz obrazovnu razinu ukupne populacije i pomake dobno-spolne strukture stanovništva uvijek je ključna pretpostavka definiranja budućih obrazovnih okvira u Hrvatskoj.

Aktivno se u Hrvatskoj školuje oko 16 % ukupne populacije ili oko 650 000 osoba (točnije u školskoj i akademskoj godini 2015-2016. 656 766 osoba) od osnovne škole do fakulteta. Smanjenje je vjerojatno na apsolutnoj razini od 50 000 osoba u samo nepunih 5 godina ili oko 10 000 osoba godišnje, iako trebamo uzeti u obzir i manjkavost naše statistike i popisa stanovništva 2011. godine. Istovremeno je te iste 2015. godine prirodni pad stanovništva bio za 16 702 osobe, a vanjska je negativna migracijska bilanca bila vjerojatno i preko 50 000 osoba. Pretpostavka je po priloženom kako je svaki peti iseljenik bio iz aktivne školske dobi.

Obrazovna nam pak razina ukupne populacije sugerira kako je u odnosu na europske prosjeke u razvijenim zemljama obrazovanost hrvatske populacije, posebno prema visokom i akademskom obrazovanju, relativno niska, bez obzira na njezino „bolonjsko” friziranje. Gotovo trećina stanovništva starog 15 i više godina ima osnovnu ili nezavršenu osnovnu školu ili su čak bez škole (62 092 osobe ili 1,71 %), preko 4/5 stanovništva ima srednje ili niže obrazovanje (83,45 %), a samo je svaki deseti stanovnik stariji od 14 godina s fakultetskim i višim obrazovanjem. Kako upravo to stanovništvo intenzivno iseljava, a generacije su koje ulaze u obrazovnu dob različite razine sve malobrojnije, ukupni će porast obrazovanosti hrvatske populacije biti usporen ili čak upitan. Promatrajući pak generacijske skupine stanovništva po pet godištima razlika je između najbrojnije 55-59 godina starosti (ukupno 310 364 osobe) i najmanje brojne 0-4 godine (ukupno 201 935 osoba) čak 108 429 osoba, odnosno po godištima prosječno gotovo 22 000 stanovnika! Izrazite su razlike i između mlađih 5-godišnjih dobnih skupina; npr. 5-godišnja dobna skupina 15-19 starosti brojnija je za 37 410, a 25-29 za čak za 60 144 osobe od dobne skupine 0-4 godine starosti!

Svi nam ti podaci navješćuju razvojnu upitnost i postojanost obrazovnog sustava, na što sve dosadašnje radne reformske skupine sastavljene prema uglavnom političkim željama nisu niti jednom riječju reagirale. Potpuna kolektivna strukovna amnezija ili otklon od hrvatske stvarnosti prema iracionalnom i upitnom svijetu budućnosti u kojem spoznaja naspram priučenih i zanatskih pristupa nema značenje. Uvođenje kompjutera u osnovne škole? Koliko iracionalni moramo biti u obrani političkog statusa kad i djeci želimo svaki dan učiniti težim i sami izmišljati inovacije koje ne koriste niti razvijena društva. Politizacija u Hrvatskoj na turbo pogon.

Iseljavanje mladog i obrazovanog stanovništva i općenito vanjsku migraciju važno je razmatrati kroz generacijsko iseljavanje i tragove koje to iseljavanje ostavlja u demografskim strukturama. Usprkos manjkavosti službene statistike Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske vezane za vanjsko iseljavanje, službeni se podaci mogu koristiti kao standardne emigracijske strukture primjenjive u znatnom dijelu na recentni iseljenički korpus. Zato je i priložena distribucija iseljenih po 5-godišnjim dobnim skupinama prema kojoj će se uz stvarnu statistiku iseljenih pretpostaviti razina iseljavanja mladih i obrazovanih stanovnika Republike Hrvatske. Najbrojniji su iseljenici u dobi između 25 i 50 godina, a upravo su u tim godinama i najbrojniji stanovnici s fakultetskim obrazovanjem pa nam relativni udjeli apsolutnih podataka iz tablice omogućuju preslikavanje relativnih odnosa na stvarnu emigraciju zabilježenu u zemljama iseljavanja koje imaju zakonsku obavezu prijavljivanja i urednu statistiku s registrom stanovništva i teritorijalnih jedinica.

Uglavnom, gotovo polovina iseljenika iz Hrvatske prema europskim i svjetskim razvijenim zemljama starosti je između 25 i 50 godina s relativnim udjelom od 49,02 % u ukupnom iseljeničkom korpusu, a među njima je između 55 i 60 % fakultetski obrazovanih. Ostalo stanovništvo (mlado do 24 godine starosti i starije s preko 50 godina starosti), ima udjele 26,26 % i 24,72 % u ukupnom broju iseljenih. Pretpostavimo li ili bolje rečeno primijenimo li takve odnose na oko 65 000 iseljenih npr. 2015. godine iz Hrvatske (primarno podaci njemačke statistike na koje su dodani po procjeni iseljeni u druge zemlje), može se zaključiti kako je zemlju napustilo 35-40 000 mladih i obrazovanih stanovnika naše zemlje iste godine.

• Ukupno iseljeno osoba iz Hrvatske u 2015. godini 65 000
• Iseljeno mlado stanovništvo iz Hrvatske 35 000-40 000
• Iseljeno fakultetski obrazovano stanovništvo 22 000
• Iseljeno stanovništvo starije od 14 godina samo za jednu godinu u % 1,79

Navedene brojke same po sebi neće posebno uznemiriti obične promatrače niti političare, ali nastavak takvog ili možda čak intenzivnijeg trenda negativne vanjske migracijske bilance i prirodnog pada iz 2015. godine smanjit će hrvatsku populaciju u slijedećih 10 godina možda čak i za 800 000 osoba! Kad postoji takva pretpostavka i mogućnost svi bi se trebali zabrinuti i konačno postaviti demografsku problematiku u poziciju sukladno njezinom značenju za hrvatsku budućnost. Međutim nije tako i po ne znamo koji put moramo dokazivati i ukazivati na smjer kojim Hrvatska ide, uz sve negativnosti koje ju prate unutar hrvatskog društva i prostora i iz neposrednog okruženja. Hrvatska kao da ne zna što želi, koji su joj prioriteti i kako se postaviti prema tom, objektivno najvećem suvremenom problemu.

Podsjetit ćemo ponovo na dijelove „Trubača sa Seine” u kojem Cesarić piše Matošu i oslikava svoju Hrvatsku. Daleko tamo u Parizu. Kad smo bili bogatiji za vlastite želje.

„Pod vedrim nebom slobodnog Pariza
Koliko puta tuga me je srela
U vrevi Etoilea, Saint-Michaela!
O bože moj, tu treba biti jak!
U tom svjetlu još me više boli
Rođene moje grude gluhi mrak. …
Ja, skoro prosjak, duh slobode širim,
Pa ma i nemo na svom grobu svijeću,
Ja neću, neću, neću da se smirim.
Ko svježi vjetar u sparinu pirim,
A kad umor svlada duše lijene,
Na otpor trubim ja trubač sa Seine!”

Autor: Stjepan Šterc