Dnevno.hr

Pred rastavom ste braka i niste sigurni kako ‘podijeliti’ imovinu? Naša stručnjakinja ima odgovore

Autor: dnevno.hr

Svakog petka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati putem e-maila [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga petka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno na način da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja odnosno zaštite podataka.

 

Molim Vas za informaciju o kupnji stana. Žena sam, 55 godina, u braku 27 godina. Brak ne funkcionira, ali nisam razvedena. Najljepše Vas molim za uputu, kako kupiti stan kojem bih samo ja bila vlasnik, da ga u slučaju razvoda ne moram dijeliti s mužem? Imam dvoje punoljetne djece (studenti), je li pametno da na njih glasi nekretnina jer ih ne bih željela opterećivati u kreiranju vlastite budućnosti, odnosno mogućnosti da povoljnije jednog dana sebi kupe stan.

U slučaju da ste još uvijek u braku, savjetujem da pri kupnji nekretnine sastavite sa suprugom ugovor o diobi bračne stečevine u kojem ćete navesti kako nekretninu kupujete vlastitim sredstvima te kako on nema nikakvih potraživanja s osnove te nekretnine te kako je ista nekretnina isključivo Vaša vlastita imovina. Napominjem kako u slučaju Vaše smrti, Vaš suprug i dalje predstavlja Vašeg zakonskog nasljednika te kao takav može polagati pravo na zakonski dio Vaše ostavine (ako ne ostavite oporuku), a i u slučaju da ju ostavite može potraživati svoj nužni dio.

Nadalje, Vi možete upisati djecu kao vlasnike stana, međutim nemoguće je predvidjeti sve posljedice istog postupka (više ne postoji oslobođenje od poreza na prvu nekretninu, međutim moguće je uvođenje poreza na nekretnine npr.). U slučaju da nekretnina bude upisana na Vašu djecu vodite računa i o potencijalnoj problematici u slučaju ostavine iza njih (čak i da sastave oporuku na Vas, ponovno ostaje mogućnost nužnog nasljednog dijela njihovih nasljednika).

Sve navedeno zahtjeva analizu Vaše ukupne obiteljske situacije te u slučaju da odlučite ostati zakonski u braku, pregledom gore svega navedenog treba razmotriti sve mogućnosti te odabrati onu za koju se (u odnosu na Vašu osobnu obiteljsku situaciju) odlučite. U slučaju da odlučite nekretninu ipak upisati na ime druge osobe, svakako savjetujem upisati si pravo doživotnog (plodo) uživanja odnosno stanovanja.




U svakom slučaju prilikom sastavljanja odgovarajuće dokumentacije predlažem svakako se obratiti stručnoj osobi.

 

Vlasnica sam 1/3 kuće, a živim u potkrovlju (tri su stana u kući), jedan stan je još tatin, a treći je sestrin koja ne živi u kući. Moje pitanje je, obzirom na to da je stan u potkrovlju, a vlasnik sam jedne trećine obzirom na manju kvadraturu jer je potkrovlje – imam li pravo tražiti još kvadrata garažu, terasu i sl.? Sestra koja nije ulagala niti ne živi u prizemlju ima isto trećinu (tj taj stan u prizemlju). Ja sam svoj tavan uredila sama (imam i neke račune), kako se tu postaviti da bude pravno u redu? Sada u kući živi tata u sredini i ja u potkrovlju. Tata kaže da će ostaviti svoj stan sestri i meni. Sestra dođe jednom tjedno ako, a ja sam tu svaki dan te kuća nije etažirana. Može pravna pomoć kako se izboriti za svoje?




U slučaju da nekretnina nije etažirana, treba napraviti etažiranje prilikom čega se točno može odrediti koji stan će pripasti kome, a jednako tako i tavan koji bi etažiranjem u slučaju da su za to ispunjene i tehničke mogućnosti mogao pripasti Vašem stanu u slučaju da su vlasnici kuće s tim suglasni. U slučaju da niste suglasni s dijelom koji treba pripasti Vama, preostaje Vam sudski postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice etažiranjem, u kojem ćete dokazivati da dio koji u naravi koristite odgovara Vašem idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine.

Napominjem da se samim ulaganjima u nekretninu ne stječe pravo vlasništva nad istom, već eventualno na obveznopravni zahtjev za povrat ulaganja (rok zastare 5 godina od ulaganja te treba dokazati računima ulaganje).

Napominjem kako je u slučaju tužbe za isplatu uloženog, moguće da tuženik osporava potrebu za ulaganjima i slično pa bi svakako bilo uputno pronalaženje mirnog rješenja. Vezano za učestalost posjeta sestre, isto nije od utjecaja na raspodjelu imovine, ali ako bi Vaš dogovor s ocem bio da Vi skrbite o njemu, savjetujem sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju kako njegov stan ne bi ušao u ostavinsku masu i kako bi prava i obveze stranaka bili jasni.

 

U nadi Vašeg promptnog odgovora, a vjerujem da mnoge čitatelje zanima ova tematika. Odnosi se na privatne staračke domove i sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Udomljena osoba je ženidbom stekla dio nekretnine. Ostali upisani vlasnici su svi moji preminuli prednici. Ja i moja obitelj smo zadnjih dvadesetak godina vršili radove na zgradi. Osoba je potom otišla u privatni starački dom gdje je živjela do smrti, a preminula je 2007. godine. Mi smo i dalje nastavili koristiti zgradu.Otkrili smo da vlasnica doma ima sa svojim štićenikom Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju potpisanim kod javnog bilježnika 153 dana prije smrti štićenika. S obzirom da je stićenik već 2005. godine bio u domu malo je nelogično da je tek neposredno pred smrt (nitko ne zna u kakvom je psihofizickom stanju bio) potpisao ugovor i je li znao sto potpisuje s obzirom u poodmaklu dob (preko 85 godina). U ugovoru su pored te nekretnine upisane i sve ostale nekretnine moje obitelji – preko 50 000 m2 zemlje na koje dotični nije imao ni pravo vlasništva niti posjeda.  Pitanje jest: Postoji li ikakav minimalni rok za potpis takvog ugovora i nakon koliko vremena postaje punosnažan?

Svaka zainteresirana osoba može pred nadležnim sudom pokrenuti postupak za utvrđenje ugovora o doživotnom (dosmrtnom) uzdržavanju ništavnim. Ovdje napominjem kako je ugovor o doživotnom (dosmrtnom) uzdržavanju potrebno solemnizirati kod bilježnika ili ovjeriti na sudu, što smanjuje mogućnost da primatelj uzdržavanja nije u mogućnosti isti potpisati (što dakako otežava i dokazivanje eventualne nesposobnosti za potpis u sudskom postupku).

U slučaju gubitka sudskog spora osoba koja spor izgubi obvezna je snositi trošak protivne strane, o čemu također treba voditi računa.

Nadalje, davatelj uzdržavanja ne može steći pravo vlasništva nad nekretninama koje nisu u vlasništvu primatelja uzdržavanja, osim u slučaju da u sudskom postupku dokaže da su te nekretnine vlasništvo primatelja uzdržavanja.

Ugovor o doživotnom/dosmrtnom održavanju je po svojoj pravnoj prirodi tzv. „aleatorni“ ugovor, što znači da predstavlja vrstu ugovora u kojima se ne može predvidjeti točan omjer primanja/davanja, dakle samo trajanje ugovora samo po sebi ne utječe na njegovu (ne)valjanost.

U slučaju sumnje na počinjenje eventualnog kaznenog djela, ovlašteni ste pokrenuti postupak povodom kaznene prijave dok vezano za poništenje ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju treba tražiti sudskim putem (uz napomenu o eventualnom snošenju parničnog troška druge strane u slučaju gubitka spora).

 

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.