Borna Filic/PIXSELL

Sveučilište u Zagrebu je postalo feud rektora Borasa

Autor: dr. Jure ZOVKO / 7Dnevno / 3. veljače 2017.

Rektor je Isusovu priču o talentima protumačio na način da on osobno pripada krugu najuglednijih znanstvenika, pa je primijenio biblijske vrednote u raspodjeli viška sveučilišnih sredstava od pola milijuna: „Jer svakome tko ima dat će se još, pa će obilovati, a onome tko nema, oduzet će se i ono što ima“

Na temelju dokumentacije koju je prošlog tjedna objavio jedan utjecajni hrvatski portal postalo je razvidno da je društvena korupcija dobrano zahvatila i najveće hrvatsko sveučilište te da nije samo obilježje političara i političkoga života. Rektor Damir Boras je na temelju Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu od 19. srpnja 2016. dodijelio sebi osobno 68.500 kuna za istraživački rad. U Odluci koju je osobno potpisao rektor Boras, nije precizirano o kakvoj se istraživačkoj aktivnosti ovdje radi. Riječ je o višku zajedničkih sveučilišnih sredstava u iznosu od pola milijuna kuna, predviđenih „za potporu znanstvenim i umjetničkim istraživanjima u interdisciplinarnom području, u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te ostalim istraživanjima prijavljenim izravno preko Sveučilišta“. Ovaj suspektni postupak zagrebačkoga rektora da uoči godišnjeg odmora izdašno nagradi sebe i svoje akademske dodvorice i ulizice, što zapravo čini već treću godinu zaredom, potvrđuje da će četvrt stoljeća nakon uspostave demokracije u Hrvatskoj civilizacijske vrijednosti ostati strana pojava ne samo u hrvatskoj politici, nego i u akademskoj zajednici.

Damir Boras je neobična pojava u hrvatskoj akademskoj zajednici. Iako se već nakon dodjele diplome uhljebio na Filozofskom fakultetu, doktorirao je tek u 48. godini života na matičnom fakultetu iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti. U civiliziranim zemljama takve pojave ne bi bile moguće, jer je nezamislivo da netko bude petnaest godina asistent na fakultetu, a da pri tome ne doktorira. U Njemačkoj je, primjerice, nepojmljivo da netko nakon doktorata u toj životnoj dobi uopće može ostati na sveučilištu, postati docent, te u rekordnom vremenu biti izabran za redovitog profesora. S doktoratom u pedesetoj godini života u Njemačkoj i drugim civiliziranim zemljama možete raditi eventualno na benzinskoj crpki i u sličnim institucijama. U Hrvatskoj je dotični gospodin bio u dva mandata dekan Filozofskog fakulteta, a petnaest godina nakon doktorata postao je rektor najuglednijeg sveučilišta u državi. Pogledamo li neobični životopis rektora Borasa koji je priredio za Hrvatsku zakladu za znanost, ostat ćemo zaprepašteni koje je sve funkcije obavljao taj tip sa skromnom znanstvenom biografijom. Neposredno nakon što je doktorirao i bio izabran za docenta, postao je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju. Uz standardni rad na Filozofskom fakultetu postao je, također, prvi pomoćnik ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (2000.- 2006.). Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 1.10.2009. do 2014.) te član Upravnog vijeća ISVU-a (od 1.2.2009.). Član je Saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije u Saboru RH (od 15.9.2008.). Član je radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za akcijski plan “Znanost i društvo” za primjenu stečevina EU-a (od 2006.). Član je Područnog vijeća za društvene znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost (od travnja 2005.). Bio je član radne skupine za pregovore s EU-om za poglavlje 25 „Znanost istraživanje“ (od 2005.). Član je Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2005.) i potpredsjednik Vijeća od 1.10.2007. Bio je k tome član Vijeća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav (2006.-2008.). Bio je član prosudbene skupine informacijskih znanosti za recenziju znanstvenih programa pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Bio je, kako navodi, recenzent za više studijskih i znanstvenih programa i projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u području informacijskih i komunikacijskih te tehničkih znanosti. Predsjednik je Stručnoga savjeta projekta razvoja Hinine informacijske baze – informacijsko-dokumentacijskog centra u Hini (od 1.5.2008.). Član je Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjenu rezultata državne mature za upis na visoka učilišta (od 2008.).

Potpredsjednik Znanstvenog vijeća Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (2004.-2006. i od 14.5. 2008.). Potpredsjednik Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 1.10. 2007.). Bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.). Bio je također član Saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije u Saboru RH (2004. – 31.12.2007.). Odnedavno je član Hanžekovićeva Izdavačkog savjeta EPH-a koji, između ostalog, izdaje Jutarnji list i Slobodnu Dalmaciju.

Neshvatljivo je kako je dotični gospodin nakon 25-ogodišnjeg natezanja da napiše doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja informatike preko noći postao poznat, popularan, moćan i utjecajan, zapravo prvi čovjek akademske zajednice. Nakon što je izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu svečano je najavio da će afirmirati biblijske vrijednosti na Sveučilištu. Dok je bio dekan Filozofskog fakulteta, koji je godinama bio leglo marksističke indoktrinacije u humanističkim i društvenim znanostima, Boras je vješto koketirao s tamošnjim postmarksistima, a jednoga od njih je doveo sebi za zamjenika u Rektorat. Pričom o promicanju biblijskih vrednota u akademskoj zajednici Boras je dobio simpatije naivnih konzervativnih grupacija i udruga. No, ispostavilo se da je to bila vješto postavljena dimna zavjesa za naivčine u državi gdje se više od 90 posto građana izjašnjava vjernicima. Na zamolbu portala koji je objavio dokumentaciju o Borasovu nagrađivanju vlastitog lika za vlastito znanstveno djelo, prokomentirao sam da imamo na djelu primjenu biblijskih vrijednosti, kao što je rektor obećao na početku svoga mandata. Rektor je Isusovu priču o talentima protumačio da on osobno pripada krugu najuglednijih znanstvenika pa smo dobili slučaj primjene biblijskih vrednota u raspodjeli viška sveučilišnih sredstava od pola milijuna: „Jer svakome tko ima dat će se još, pa će obilovati, a onome tko nema, oduzet će se i ono što ima“ (Mt. 25, 29). Znakovito je da je među rektorovom elitom znanstvenika i bivši tajnik Hrvatskih studija koji je doktorirao 2011. na Hrvatskim studijima iz kroatologije, dakle u 58. godini života. Osim što je Marinku Šišku tresnuo 29.800 kuna za izvrsnost, rektor Boras je Šiška imenovao zamjenikom Sveučilišnog odjela Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, te “privremenim povjerenikom za osiguranje kvalitete i poslovanja” istoga Sveučilišnoga odjela, dakle sve u trenucima kada perspektivni Šišak u ožujku navršava 64. godinu.

Ne čudi da rastrošni i rasipni Rektor pokazuje visok stupanj razumijevanja za ministra znanosti koji je optužen za sukob interesa, jer dijeli šakom i kapom sebi i svojima. Rektorov izgovor u službi argumenta je da živimo u malenoj akademskoj zajednici. Bliski odnosi zagrebačkoga Rektora i Ministra, optuženoga za plagiranje, izišli su na vidjelo zahtjevom koji je Rektorski zbor poslao Ustavnom sudu Republike Hrvatske da se preispita je li Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju protuzakonito proširio svoje ovlasti. U slučaju da Ustavni sud uvaži primjedbe Rektorskog zbora, Odluka o plagiranju koju je protiv ministra Pave Barišića donio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju postala bi nevažeća. Naravno, bit će zanimljivo kako će predsjednik Ustavnoga suda prof. Miroslav Šeparović, koji je također optužen za plagiranje, reagirati na podnesak Rektorskog zbora.

Boras je također veoma aktivan u obrani ministra od optužbi za plagiranje. Navodno je na Borasovu sugestiju stiglo pismo potpore ministru znanosti sa Sveučilišta u Mostaru. U pismu predsjedniku Vlade Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu članovi hercegovačke akademske zajednice smatraju “da su optužbe upućene prof. dr. sc. Pavi Barišiću neutemeljene i da se krajnje zlonamjerno želi ugroziti njegov profesionalni, ali i moralni integritet”. Svi ovi dopisi podsjećaju na famozne “telegrame podrške” koji su stizali u vrijeme dok je državom vedrio i oblačio Drug Tito. Kao što su u davna totalitarna vremena potpisnici u “telegramima podrške” primarno vodili računa o svojim interesima, slična je situacija i danas. Sve se nekako odvija u skladu s poznatom maksimom “Što je više kleveta i laži…”. Za mjesec dana, kada predsjednik Vlade smijeni ministra Barišića s funkcije, potpisnici podrške bit će prvi koji će rezolutno osuditi plagiranje, zagovarati dobrobit i prosperitet akademske zajednice. Meni je osobno drago da su među hercegovačkim potpisnicima podrške ministru Barišiću bivša dekanica Filozofskog fakulteta u Mostaru Slavica Juka i sadašnji dekan prof. dr. Zoran Tomić. Ima tu i nekoliko mladih ljudi s magisterijem. Ostaje otvoreno pitanje zašto se toliko ljudi iz akademskog života susjedne nam države miješa u unutarnje stvari Republike Hrvatske te pokušava spriječiti da se ugrožava Ministrov “profesionalni i moralni integritet”. Očito je i Hercegovcima postalo jasno, da bi i u njihovu škrinjicu Ministar mogao nešto ubaciti nakon što je tresnuo splitskoj akademskoj zajednici, odnosno njihovom Filozofskom fakultetu, 75 milijunčeka za kupovinu zgrade.

Jedan prijatelj iz Mosta reče mi ovih dana kako je nahvalio HDZ-ovce da su odlučni zadržati Barišića u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako se ne bi morao vraćati na sveučilište te zbog plagijata negativno djelovati i utjecati na sveučilištarce. Akademsku javnosti žarko zanima kako će se saborski zastupnici Mosta postaviti prema Ministrovu plagiranju nakon što su klubovi zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a uputili u saborsku proceduru prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću. Mostovci su do sada pokazali visok stupanj osjetljivosti kada se u državi radilo o notornom kršenju morala. Nadamo se da će shvatiti da je moral također povrijeđen kada visoki državni dužnosnici plagiraju.




Autor:dr. Jure ZOVKO / 7Dnevno / 3. veljače 2017.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.