: Patrik Macek/PIXSELL

Europski čelnici pali i na popravnom ispitu!

Autor: dr. Boštjan Marko TURK / 7Dnevno / 17. ožujka 2017.

Protiv Europe sada se vodi poseban rat, a migranti su njegovo hibridno oružje. Džihad se preselio u fazu kada više nije potrebno u cijelosti osvojiti teritorij: potrebno ga je omekšati, a zatim preuzeti

 

Sadašnji trenutak u Europi ne bi mogao razotkriti težu situaciju od one kakva jest. Čelnici Europske unije su ponovno pali na pitanju koje je pred njih postavila povijest. Prvi put su pali prije više od dvadeset godina, kada nisu znali kako se ponašati u slučaju balkanskih ratova, počevši od Slovenije, zatim Hrvatske i konačno Bosne i Hercegovine. A sada su pali po pitanju koji se duboko tiče identiteta Europe, kojega možemo podrazumijevati kao popravni ispit, koji nisu položili.

Ako u matematici aksiom nije u redu, svi računi koji slijede iz njega također neće biti u redu. Ako je liječnikova prva anamneza netočna, netočan će biti svaki od poteza koji će uslijediti pri liječenju. Ako u skladu s prvotnom, netočnom anamnezom nastavljamo liječenje pacijenta, takvo će liječenje biti štetno. Pogotovo za slabi imunološki sustav.

Europski čelnici ruku pod ruku s „bivšim“ komunistima

Ako prenesemo ovaj primjer u stvarni život, dolazimo do spoznaje da Europska unija ima slab imunološki sustav, jednostavno zbog toga što je prošla kroz širenje koje ju je udaljilo od svojega vrijednosnog središta. Usporili su ga.

Kada je već riječ o tome, činjenica je da se od 2004. do 2007. nekoliko država pridružilo Europskoj uniji, unatoč tome što nisu zadovoljile minimalne kriterije za članstvo, posebice što se tiče objašnjavanja utjecaja bivših komunista. To su Slovenija, Bugarska i Rumunjska.

Europa je antikomunistička i katolička, ili nije Europa. Nemoguće je zamisliti Europu koja prima „vrijednosti“ postkomunizma, a temelji se na pravoslavlju ili islamu. Ni Srbija niti Turska po svom karakteru ne pripadaju Europskoj uniji.

Preuzimanje najrazvijenijih europskih tvrtki

No, protiv Europe se sada vodi poseban rat. A u njemu migranti predstavljaju hibridno oružje. S jedne strane imamo stari kontinent, koji je na pragu četvrte industrijske revolucije, a na drugoj su strani islamske države (od Turske do Perzijskog zaljeva), koje su u stanju prve industrijske revolucije. U društvenim odnosima mnoge od tih zemalja su u stanju kamenog doba – sjetimo se samo odnosa prema ženama. Države u stanju kamenog doba će kolabirati u trenutku kada četvrta industrijska revolucija u cijelosti zaživi, odnosno kada elektromobilna tehnologija dovede do pada potražnje za naftom. Islamske države su u cijelosti nekonkurentne i nespremne za moderne tehnološke trendove. Osim nafte, nemaju ništa.

Te države (Saudijska Arabija, među prvima) kupuju dionice tvrtki koje se razvijaju ukorak s visokotehnološkim napretkom u Europi (Volkswagen, npr.), s namjerom usporavanja razvoja tehnologije koji se kreće u smjeru elektromobilnosti. Kao vlasnici tvrtki tada sami utvrđuju kako se kreće biološki sat, koji podrazumijeva uglavnom naftu.

S novcem od nafte financiraju civilna društva u bogatim europskim državama. Ovdje Putin i arapski tajkuni idu ruku pod ruku. Imaju samo jedan cilj: uništiti Europu koja se temelji na kršćanstvu. Džihad se preselio u fazu kada više nije potrebno u cijelosti osvojiti teritorij: potrebno ga je omekšati, a zatim preuzeti.

Potkupljeni europski lideri gluhi na Reaganove riječi

Rješenje uključuje tri koraka, identična onima koja predlagao Ronald Reagan 1981. godine. Prvi se odnosi na zabranu prodaje visoke tehnologije u zemlje koje nisu izvorno dio Europe. Drugi podrazumijeva rapidno snižavanje cijene nafte, uglavnom zbog apsorpcije novih tehnologija, tzv. cracking. Treći se tiče apsolutne zabrane izvoza hi-tech oružja.

Ove spoznaje europski čelnici odbijaju prihvatiti, bilo iz razloga jer su neinteligentni, ili jer su ih Rusi i Arapi potkupili. Druga je mogućnost realnija.

Ali u svakom slučaju – Europa se vraća njenim građanima. Riječ je o prilici koja joj se pruža zadnji put u povijesti.

Dr. Boštjan Marko Turk, autor članka, profesor je na Sveučilištu u Ljubljani, član HAZUD-a

Autor: dr. Boštjan Marko TURK / 7Dnevno / 17. ožujka 2017.