Flickr
Flickr

Donald Trump Bruxelles je stavio ad acta!

Autor: Dr. Boštjan M. Turk

To se ustvari dogodilo već s Brexitom, koji je prodrmao temelje starog kontinenta, a da briselski birokrati toga nisu ni bili svjesni. Scenarij Bijele kuće ponovit će se i ljudima u Bruxellesu. Možda već u proljeće 2017., s izborima u Francuskoj

Pobjeda Donalda Trumpa na izborima prvenstveno je izraz nepovjerenja prema etabliranoj politici, američkoj, europskoj, ili bilo kojoj drugoj. Prekretnica nakon koje ništa ni u Europi više neće biti kao što je bilo.

Hillary Clinton je bila predstavnica korumpiranog političkog establishmenta i očiti primjer nepotizma. Državu ne može voditi samo jedna obitelj, zvala se ona Clinton ili Bush. Baš kao što je bila kandidatkinja za predsjednicu,  vezana sa središtima gospodarske i financijske moći u SAD-u, tako je bila povezana s državama Bliskog istoka koje su financirale njezinu kampanju: Alžir, Bahren, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati uložili su ukupno 50 milijuna dolara (najviše Saudijska Arabija) za to da bi u Bijeloj kući ostao kontinuitet vlasti. Istok bi im prodao naftu u zamjenu za oružje (prema: Julian Assange, ISIS donors).

George Bush istupio kao potpuni slijepac

A pred još veće izazove Trumpova pobjeda stavlja i samu Republikansku stranku. Ona već desetljeće nije sposobna za strateške poteze koji bi ju vratili u orbitu vlasti. Prvo John McCain, onda Mitt Romney, iz poraza u poraz, već osam godina.  Zatim Donald Trump, kao obećanje da će se republikanci ipak ponovno useliti u Bijelu kuću. Ne, sve su napravili suprotno. George W. Bush je javno rekao da će glasati za Hillary – i na kraju simbolički nije glasao ni za koga. Kakvo sljepilo!

U konačnici, to znači nepovjerenje i u europsku politiku koja se temelji na dosadnoj i neučinkovitoj birokraciji. Ne smijemo zaboraviti da je taj val već zapljusnuo Hrvatsku. Polovica birača je 11. rujna 2016. ostala kod kuće: Andrej Plenković je pobijedio, a u isto vrijeme je HDZ u jednoj godini izgubio 70.000 birača.

Donald Trump je Bruxelles stavio u prošlost. Ustvari to je se dogodilo već s Brexitom, koji je prodrmao temelje starog kontinenta, a da briselski birokrati toga nisu ni bili svjesni. Scenarij Bijele kuće ponovit će se i ljudima u Bruxellesu. Doći će izraz nepovjerenja, relativno brzo, možda već u proljeće 2017., s izborima u Francuskoj.

Slovenski mediji blatili Trumpa!

Trumpova je pobjeda koristila Sloveniji. Nitko u slovenskoj povijesti nije igrao tako važnu ulogu kao Melania Knavs, udana Trump, sadašnja prva dama SAD-a. Dapače: Slovenci su kroz povijest imali pisce, izumitelje, visoke crkvene dostojanstvenike u Vatikanu, generale, pa čak i načelnika Glavnog stožera Austro-ugarske vojske, Blaža Žemvu, ali nekoga tko bi bio na samom vrhu prve svjetske sile, nikada.

Melania Trump, rođena Knavs, je od 9.11.2016. upravo to. U isto vrijeme, spomenimo, su slovenski tranzicijski mediji kontinuirano blatili Donalda Trumpa i njegovu suprugu, što je svojstveni unikat u cijelome svijetu. Postoje dvije iznimke: Reporter, jedini neovisni tjednik koji je objektivno analizirao situaciju u SAD-u i donosio informacije ljudi koji tamo nešto predstavljaju (npr. predsjednik zaklade Atlas Alejandro Chaufen) i Bojan Požar, vlasnik najčitanijih mrežnih stranica u Sloveniji. Zajedno s Igorom Omerzom objavio je knjigu o Melaniji Knavs koja je prodajna uspješnica u SAD-u. Naposljetku, Sevnica, rodno mjesto Melanije Trump, bi na svjetskom zemljovidu mogla postati važnija od Ljubljane, ili od bilo kojeg drugog poznatog slovenskog mjesta (Bleda, na primjer).

Putinova uloga u Trumpovoj pobjedi

Trumpova pobjeda koristila je i Putinu. On mu je prvi čestitao. Kao što je 11. 9. 2001. ujutro bio prvi koji je nazvao Georgea W. Busha i ponudio mu pomoć. Tada je  Rusija zaustavila sve vojne vježbe. To je ono zabrinjavajuće vezano za Trumpovu pobjedu. Nije tajna da je Putin onaj koji je Trumpu omogućio diskreditaciju Hillary Clinton, pomoću nezakonitog ulaska u sustav elektronske pošte. To su napravili hakeri u Rumunjskoj, po nalogu ruske obavještajne službe. Putin je Trumpa podržao u predizbornoj kampanji, a Trump je u više navrata pohvalio ruskog predsjednika i izrazio spremnost na suradnju s njim.

No, čak više smisla ima čestitka predsjednika ruskog parlamenta Vjačeslava Volodina. On je rekao: „Amerika može opet postati velika, ako će poštovati ravnotežu snaga i pristupiti u skladnu, multipolarnu arhitekturu 21. stoljeća, zajedno s Rusijom.“ Te riječi moramo uzeti u obzir. Tijekom Hladnog rata arhitektura svijeta je bila bipolarna, a kasnije, nakon raspada Sovjetskog Saveza postala je – i još uvijek jest – unipolarna. Čine je samo Sjedinjene Američke Države.

One imaju naoružanje, te tehničku, ekonomsku i bankarsku apsolutnu svjetsku nadmoć. Putin im ta dobra želi oduzeti i SAD pretvoriti u samo jednog od globalnih igrača – pored Rusije, Kine, Indije, Europe i drugih. Riječ „multipolarno“ može se shvatiti samo u tom smislu. A Volodin uvijek govori ono što Putin misli, ali se ne usuđuje izgovoriti.

Pobjeda Donalda Trumpa je pobjeda politike antiestablishementa, s velikom hipotekom koja glasi na ime Moskve. Na trenutak je vrijeme stalo od iznenađenja, ali neće potrajati dugo da dobije natrag prijašnju dinamiku.

Dr. Boštjan M. Turk, autor članka, profesor je na Sveučilištu u Ljubljani, član HAZUD-a

Autor: Dr. Boštjan M. Turk

ZADNJE VIJESTI