Titov sin rođen u plemićkom dvorcu – 1854.

Autor: Dnevno

Pod ovim neobičnim naslovom krije se činjenica da je na današnji dan u plemićkom dvorcu Gredice u Zagorju (slika) rođen slavni Ksaver Šandor Gjalski, kao sin plemića Tita Babića. I sam je Josip Broz tvrdio da je ime Tito uobičajeno u Zagorju i da ga je zato odabrao za svoj nadimak.

Na današnji dan rođen je cijenjeni hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski. Rođeno ime bilo mu je – Ljubomil Tito Josip Franjo Babić – ili kraće – Ljubo Babić. Pseudonim Ksaver Šandor Gjalski, pod kojim je danas većinom poznat, uzeo je prema imenu djeda po majci. Naime, Ljubo Babić bio je plemićkog porijekla. Bio je potomak plemenite zagorske obitelji Babić, koja je plemstvo dobila od cara i kralja Karla VI. Habsburškog (oca Marije Terezije).

Otac malog Ljube Babića zvao se Tito Babić i bio je zagorski vlastelin i zemljoposjednik. Bio je vlasnik dvorca Gredice nedaleko od Zaboka. U tom je dvorcu Ljubo rođen na današnji dan 1854. godine. O svom je rođenju sam zapisao:

“U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: “Die Geisterstunde!” I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani liječnik, i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak – žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio.”

Spomenuti dvorac Gredice nalazi se u blizini autoceste Zagreb-Krapina i lako je dostupno turističko odredište. Danas je poznatiji pod imenom Dvorac Gjalski.

Majka Ljube Babića bila je također plemkinja, i to kći vlastelina i odvjetnika Franje Ksavera Šandora Gjalskoga (de Gyala). Upravo je prema majčinom ocu Ljubo Babić uzeo pseudonim Ksaver Šandor Gjalski. Zanimljivo je da je po majci on bio u rodu i s poznatim pjesnikom Antunom Mihanovićem, koji je napisao tekst hrvatske himne. Mihanović je također bio plemić (Antun pl. Mihanović).

{|[nadanasnjidan]|}10-26{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:




Prvi pobjednik kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ nije iskoristio niti jedan joker

Citati za današnji dan:

‘Bog daje pobjedu upornima’




Povijesni fotokutak:

FOTO: Partizani u Veneciji 1945.

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
306 – Mučeništvo sv. Demetrija
1774 – Prvi Kontinentalni kongres američkih kolonija
1775 – Britanci odobrili vojno suzbijanje američke revolucije
1776 – Benjamin Franklin poslan na misiju u Francusku
1795 – Uspostavljen direktorij u Francuskoj
1860 – Garibaldi predao južnu Italiju sardinskom kralju
1861 – Predstavljen telefon Nijemca Philippa Reisa
1905 – Nezavisnost Norveške od Švedske
1940 – Prvi let lovca P-51 Mustang
1942 – Posljednji potopljeni američki nosač aviona (USS Hornet)
1944 – Kraj bitke u zaljevu Leyte
1944 – Oslobođenje Splita
1965 – Mučena i ubijena Amerikanka Sylvia Likens
1977 – Posljednji slučaj bolesti od velikih boginja u svijetu
1979 – Ubijen korejski predsjednik Park Chung-hee
1955 – Austrija proglasila neutralnost

Rođeni:
1685 – Domenico Scarlatti (talijanski skladatelj)
1747 – Ivan Mane Jarnović (hrvatski skladatelj i violonist)
1759 – Georges Jacques Danton (francuski revolucionar)
1800 – Helmuth von Moltke (pruski feldmaršal)
1854 – Ksaver Šandor Gjalski (hrvatski književnik)
1911 – Mahalia Jackson (američka pjevačica)
1916 – François Mitterrand (francuski predsjednik)
1919 – Muhamedd Reza Pahlavi (iranski šah)
1942 – Zdenko Runjić (hrvatski skladatelj i glazbenik)
1947 – Hillary Rodham Clinton (američka državna tajnica)
1968 – Robert Jarni (hrvatski nogometaš)

Umrli:
664 – sv. Cedd, biskup
899 – kralj Alfred Veliki
1235 – kralj Andrija II. Arpadović
1605 – veliki mogul Akbar
1717 – Catherine Sedley, grofica od Dorchestera
1764 – William Hogarth
1773 – Amédée-François Frézier
1803 – Granville Leveson-Gower, lord Stafford
1817 – Nikolaus Joseph von Jacquin
1864 – William T. Anderson
1890 – Carlo Collodi
1902 – Elizabeth Cady Stanton
1909 – princ samuraj Itō Hirobumi
1914 – Fran Galović
1930 – Waldemar Haffkine
1932 – Margaret Brown
1940 – Friderik Rukavina
1943 – Aurel Stein
1944 – princeza Beatrice od Velike Britanije
1945 – Aleksej Krilov
1946 – Ioannis Rallis
1949 – Lionel Halsey
1957 – Gerty Cori
1972 – Igor Sikorsky
1979 – Park Chung-hee
1981 – Franjo Mraz
2004 – Bobby Avila
2007 – Arthur Kornberg
2007 – Khun Sa
2012 – Joža Horvat

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.