800px-Bosco_delle_Querce_-_Ingresso

Seveso – najveća kemijsko-industrijska katastrofa u europskoj povijesti – 1976.

Autor: dnevno

U kemijskoj tvari ispuštenoj iz tvornice nalazio se otprilike jedan kilogram 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksina, što je količina dovoljna za ubijanje otprilike jedne milijarde zamoraca.

Velika kemijska havarija dogodila se u talijanskom gradiću Sevesu 10. srpnja 1976. godine. Radilo se o najvećoj kemijsko-industrijskoj katastrofi u povijesti Europe. Iz kemijske tvornice koja je pripadala kompaniji ICMESA (Industrie Chimiche Meda Società Azionaria) u susjednoj Medi istekao je smrtonosno opasan kemijski spoj popularno zvan dioksin. Taj spoj nosi kemijski naziv 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin, a njegove se molekule sastoje od atoma ugljika, vodika, klora i kisika. Smatra ga se jednom od najotrovnijih kemijskih tvari poznatih čovjeku, oko dvjesto je puta otrovniji čak i od bojnog otrova sarina. Djeluje kancerogeno (izaziva rak) i teratogeno (opasan je u razvojnim fazama organizama).

Spomenuta se tvornica nalazila u neposrednoj blizini Sevesa, gradića udaljenog samo oko 20 kilometara od središta Milana (Seveso danas funkcionira kao svojevrsno milansko sjeverno predgrađe). Pri jednom je kemijskom procesu spomenutog dana došlo do pogreške koja je izazvala ispuštanje otprilike sedam tona kemijskih tvari u okolicu. U toj je tvari bio otprilike jedan kilogram spomenutog 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksina, što je količina dovoljna za ubijanje otprilike jedne milijarde zamoraca. U prvih je nekoliko dana nakon tog događaja pronađeno u Sevesu i okolici oko 3.300 mrtvih domaćih i divljih životinja.

Provedena je opsežna operacija evakuacije i dekontaminacije, a mnoge su životinje pobijene (čak oko 80.000 do kraja 1978. godine) kako bi se spriječio ulazak dioksina u ljudski hranidbeni lanac. Premda nijedna odrasla osoba službeno nije umrla prilikom te katastrofe, 26 trudnica odlučilo se za pobačaj navodno zbog straha od spomenutog teratogenog učinka dioksina. Kod 447 osoba primijećene su pojave na koži slične aknama (klorakne), a provedeni su i veliki parnični procesi.

Autor: dnevno

ZADNJE VIJESTI