Rođen znameniti umjetnik Albrecht Dürer – njemački suvremenik Leonarda i Michelangela – 1471.

Autor: dnevno

Dürer postao slavnim umjetnikom već u mladoj dobi. U Njemačkoj je postao jednim od najpoznatijih predstavnika renesansne umjetnosti, a sa svojim je talijanskim kolegama, uključujući Rafaela i Leonarda, čak i komunicirao.

Na današnji dan 1471. godine rođen je Albrecht Dürer, jedan od najpoznatijih slikara i grafičara u njemačkoj povijesti. Rodio se u gradu Nürnbergu, a osobito je zanimljivo da mu je otac podrijetlom bio iz Ugarske. Naime, otac mu je rođenjem bio iz mjesta Ajtósa, smještenog pokraj grada Gyule u današnjoj Mađarskoj (nedaleko od današnje mađarsko-rumunjske granice).

Albrecht Dürer bio je suvremenik mnogih znamenitih renesansnih umjetnika. Osobito je zanimljivo da su mu među suvremenicima bili Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarroti te Raffaello Santi (poznat jednostavno i kao Rafael). Pri tome je Leonardo bio 19 godina stariji od Dürera, Michelangelo četiri godine mlađi, a Rafael oko 12 godina mlađi. U trenutku kad se Albrecht Dürer rodio vladao je u Osmanskom Carstvu Mehmed II. Osvajač, a u Ugarskoj i Hrvatskoj znameniti kralj Matija Korvin.

Zanimljivo je da je Dürer postao slavnim umjetnikom već u mladoj dobi. U Njemačkoj je postao jednim od najpoznatijih predstavnika renesansne umjetnosti, a sa svojim je talijanskim kolegama, uključujući Rafaela i Leonarda, čak i komunicirao. Dürer je poživio do 57. godine života, a umro je 1528. godine u rodnom Nürnebergu.

Ostali događaji na današnji dan:
293 – Početak tetrarhije u doba rimskog cara Dioklecijana
878 – Muslimanski sultan osvojio Sirakuzu na Siciliji
879 – Papa blagoslovio kneza Branimira
996 – Oton III. okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva
1349 – Donesen Dušanov zakonik
1471 – Umro engleski kralj Henrik VI. u londonskom Toweru
1674 – Jan Sobjeski izabran za poljskog kralja
1725 – Osnovan Red sv. Aleksandra Nevskog
1758 – Indijanci oteli 10-godišnju Mary Campbell
1863 – Ustrojena Crkva adventista sedmoga dana
1871 – Započelo vojno gušenje Pariške komune
1881 – Osnovan američki Crveni križ
1917 – Veliki požar u Atlanti
1927 – Sletio Charles Lindbergh nakon prvog solo preleta Atlantskog oceana
1932 – Sletjela Amelia Earhart nakon prvog ženskog solo preleta Atlantskog oceana
1936 – Japanka ubila ljubavnika i hodala s njegovim spolnim organima po gradu
1937 – Prva sovjetska postaja kod Sjevernog pola
1945 – Uhićen Heinrich Himmler
1946 – Incident s ozračenim znanstvenikom Louisom Slotinom u američkom laboratoriju u Los Alamosu
1975 – Počelo suđenje Baader-Meinhof u Njemačkoj
1991 – Ženska atentatorica ubila Rajiva Gandhija
1996 – Ubijeni Trapistički mučenici s Atlasa
2001 – Proglašen Taubira zakon u Francuskoj
2006 – Referendum o neovisnosti u Crnoj Gori

Rođeni:
120 pr. Kr. – Aurelija Cotta
1471 – Albrecht Dürer
1527 – kralj Filip II.
1664 – kardinal Giulio Alberoni
1688 – Alexander Pope
1763 – Joseph Fouché
1780 – Elizabeth Fry
1790 – William Cavendish, vojvoda od Devonshirea
1792 – Gaspard-Gustave Coriolis
1799 – Mary Anning
1850 – katolički svećenik Giuseppe Mercalli
1860 – Willem Einthoven
1863 – nadvojvoda Eugen od Austrije
1864 – krunska princeza Stéphanie
1885 – princeza Sophie od Schönburg-Waldenburga
1921 – Andrej Saharov
1938 – Anto Gardaš
1944 – Mary Robinson
1959 – Nick Cassavetes
1972 – The Notorious B.I.G.
1986 – Mario Mandžukić

Umrli:
987 – kralj Luj V.
1237 – kralj Olaf Crni
1254 – car Konrad IV. Hohenstaufen
1471 – Henrik VI. od Engleske
1481 – Kristijan I. od Danske
1512 – Pandolfo Petrucci
1524 – Thomas Howard, drugi vojvoda od Norfolka
1542 – Hernando de Soto
1607 – John Rainolds
1639 – dominikanski svećenik Tommaso Campanella
1670 – isusovački svećenik Niccolò Zucchi
1686 – Otto von Guericke
1719 – Pierre Poiret
1724 – Robert Harley, lord Oxford
1786 – Carl Wilhelm Scheele
1895 – Franz von Suppé
1908 – Spiridon Brusina
1911 – Williamina Fleming
1915 – Leonid Gobjato
1929 – Archibald Primrose, lord Rosebery
1935 – Jane Addams
1949 – Klaus Mann
1965 – Geoffrey de Havilland
1991 – Rajiv Gandhi
1995 – Les Aspin
2000 – Barbara Cartland
2000 – Mark R. Hughes
2003 – Alejandro de Tomaso




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.