Rođen Ljudevit Gaj u francusko-slovačko-mađarsko-njemačkoj obitelji – 1809.

Autor: dnevno.hr

Prema tradiciji, obitelj Gaj potječe iz Burgundije u Francuskoj. Od tamo su se neki Gajevi pretci doselili u Spiš u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka). Ljudevitov otac Ivan (Johann Gay) doselio se kao ljekarnik iz mađarskog Soprona u Krapinu. Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ. Schmidt i bila je njemačkog porijekla.

Čovjek koji je uvelike zaslužan što danas govorimo štokavski i što pišemo slova č, š, ž, rođen je na današnji dan 1809. godine u Krapini u Hrvatskom zagorju. Zanimljivo je da mu roditelji nisu bili hrvatskog porijekla. Naime, prema tradiciji, obitelj Gaj potječe iz Burgundije u Francuskoj. Od tamo su se neki Gajevi pretci doselili u Spiš u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka). Ljudevitov otac Ivan (Johann Gay) doselio se kao ljekarnik iz mađarskog Soprona u Krapinu. Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ. Schmidt i bila je njemačkog porijekla, kći kotarskog kirurga koji se doselio u Krapinu kad je ona bila dijete. Mali Ljudevit Gaj odrastao je u obitelji u kojoj se govorilo njemačkim jezikom, no majka je njegovala i hrvatsku kajkavštinu. Za mladost Ljudevita Gaja zanimljivo je da se interesirao za lokalnu povijest svoje Krapine. Tako je u knjižnici Franjevačkog samostana u Krapini pronašao latinski rukopis patera Sklenszkog iz 1779. godine “Brevis Descriptio loci Krapina ejusque oppidi” (“Kratki opis mjesta Krapine i njenog trgovišta”). Na osnovu tog rukopisa izdao je jedno od svojih prvih djela uopće – knjižicu “Dvorci kraj Krapine” (u njemačkom izvorniku “Die Schlösser bei Krapina”).

Dnevna zanimljivost:

Hitler je zabranio Nobelovu nagradu i stvorio svoju koju je dodijelio Porscheu

Citati za današnji dan:

Che Guevara o pogibelji u revoluciji, Picasso o umjetnosti i Moira Rogers o odnosima s drugima

Povijesni fotokutak:

FOTO: Prvi test komunističkog oružja za masovno ubijanje civila




{|[nadanasnjidan]|}07-08{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:




1283. – Roger od Laurije s aragonskom flotom porazio anžuvinsku flotu kod Malte

1497. – Vasco da Gama isplovio prema Indiji

1538. – Ubijen Diego de Almagro (otkrivač Čilea)

1579. – Otkrivena ikona Kazanske Bogorodice

1709. – Bitka kod Poltave između Šveđana i Rusa

1760. – Bitka kod Restigouchea (Sedmogodišnji rat)

1775. – Mirovna peticija Amerikanaca Britancima

1822. – Utopio se engleski pjesnik Percy Bysshe Shelley

1879. – Ekspedicija brodom USS Jeannette na Arktik

1889. – Početak izlaženja Wall Street Journala

1907. – Prva Ziegfeldova predstava na Broadwayu

1912. – Henrique Mitchell de Paiva Couceiro poveo neuspjeli rojalistički puč u Portugalu

1932. – Najgori dani Velike depresije u SAD-u

1948. – Prve žene u američkim zračnim snagama (USAF)

1988. – Pad vlaka u jezero u Indiji

2007. – Izabrano novih sedam svjetskih čuda

Rođeni:

1528. – Emmanuel Philibert od Savoje

1545. – Don Carlos

1593. – Artemisia Gentileschi

1621. – Jean de la Fontaine

1766. – Dominique Jean Larrey

1792. – Terezija od Sachsen-Hildburghausena

1809. – Ljudevit Gaj

1818. – franjevački svećenik Ivan Franjo Jukić

1819. – Vatroslav Lisinski

1830. – princeza Alexandra od Sachsen-Altenburga

1830. – Frederick W. Seward

1831. – John Stith Pemberton

1836. – Joseph Chamberlain

1838. – Ferdinand von Zeppelin

1839. – John D. Rockefeller

1851. – Arthur Evans

1857. – Alfred Binet

1883. – Oszkár Gerde

1885. – Ernst Bloch

1885. – Hugo Boss

1907. – George W. Romney

1908. – Nelson A. Rockefeller

1917. – J. F. Powers

1918. – Paul B. Fay

1919. – Walter Scheel

1920. – Godtfred Kirk Christiansen

1928. – Mladen Kerstner

1936. – Gabi Novak

1947. – Luis Fernando Figari

1951. – Anjelica Huston

1958. – Kevin Bacon

1960. – Ena Begović

1980. – Sanja Ljubas

1982. – Joshua Alba

Umrli:

901. – sv. Grimbald

1153. – papa bl. Eugen III.

1538. – Diego de Almagro

1623. – papa Grgur XV.

1695. – Christiaan Huygens

1721. – Elihu Yale

1726. – John Ker

1747. – katolički svećenik Štefan Fuček

1822. – Percy Bysshe Shelley

1826. – Luther Martin

1837. – kralj William IV.

1850. – princ Adolphus, vojvoda od Cambridgea

1855. – William Parry

1859. – kralj Oscar I.

1873. – Franz Xaver Winterhalter

1957. – Grace Coolidge

1967. – Vivien Leigh

1987. – Franjo Wölfl

1987. – Ivan Raos

1994. – Kim Il-sung

1998. – Dušan Vukotić

1999. – Pete Conrad

2003. – Ladan i Laleh Bijani

2008. – John Templeton

2011. – Betty Ford

2012. – Ernest Borgnine

2012. – Muhammed bin Saud Al Saud

2013. – Nadežda Popova

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.