NJIH 329 KRENULO JE U POSJET DOMOVINI, a onda se dogodio trenutak koji je zauvijek ostao zabilježen u povijesti!
Rođen Ljudevit Gaj u francusko-slovačko-mađarsko-njemačkoj obitelji – 1809.
Prema tradiciji, obitelj Gaj potječe iz Burgundije u Francuskoj. Od tamo su se neki Gajevi pretci doselili u Spiš u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka). Ljudevitov otac Ivan (Johann Gay) doselio se kao ljekarnik iz mađarskog Soprona u Krapinu. Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ. Schmidt i bila je njemačkog porijekla.
Čovjek koji je uvelike zaslužan što danas govorimo štokavski i što pišemo slova č, š, ž, rođen je na današnji dan 1809. godine u Krapini u Hrvatskom zagorju. Zanimljivo je da mu roditelji nisu bili hrvatskog porijekla. Naime, prema tradiciji, obitelj Gaj potječe iz Burgundije u Francuskoj. Od tamo su se neki Gajevi pretci doselili u Spiš u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka). Ljudevitov otac Ivan (Johann Gay) doselio se kao ljekarnik iz mađarskog Soprona u Krapinu. Majka Ljudevita Gaja zvala se Julijana rođ. Schmidt i bila je njemačkog porijekla, kći kotarskog kirurga koji se doselio u Krapinu kad je ona bila dijete. Mali Ljudevit Gaj odrastao je u obitelji u kojoj se govorilo njemačkim jezikom, no majka je njegovala i hrvatsku kajkavštinu. Za mladost Ljudevita Gaja zanimljivo je da se interesirao za lokalnu povijest svoje Krapine. Tako je u knjižnici Franjevačkog samostana u Krapini pronašao latinski rukopis patera Sklenszkog iz 1779. godine “Brevis Descriptio loci Krapina ejusque oppidi” (“Kratki opis mjesta Krapine i njenog trgovišta”). Na osnovu tog rukopisa izdao je jedno od svojih prvih djela uopće – knjižicu “Dvorci kraj Krapine” (u njemačkom izvorniku “Die Schlösser bei Krapina”).
Dnevna zanimljivost:
Hitler je zabranio Nobelovu nagradu i stvorio svoju koju je dodijelio Porscheu
Citati za današnji dan:
Che Guevara o pogibelji u revoluciji, Picasso o umjetnosti i Moira Rogers o odnosima s drugima
Povijesni fotokutak:
FOTO: Prvi test komunističkog oružja za masovno ubijanje civila
{|[nadanasnjidan]|}07-08{|[/nadanasnjidan]|}
Ostali događaji na današnji dan:
1283. – Roger od Laurije s aragonskom flotom porazio anžuvinsku flotu kod Malte
1497. – Vasco da Gama isplovio prema Indiji
1538. – Ubijen Diego de Almagro (otkrivač Čilea)
1579. – Otkrivena ikona Kazanske Bogorodice
1709. – Bitka kod Poltave između Šveđana i Rusa
1760. – Bitka kod Restigouchea (Sedmogodišnji rat)
1775. – Mirovna peticija Amerikanaca Britancima
1822. – Utopio se engleski pjesnik Percy Bysshe Shelley
1879. – Ekspedicija brodom USS Jeannette na Arktik
1889. – Početak izlaženja Wall Street Journala
1907. – Prva Ziegfeldova predstava na Broadwayu
1912. – Henrique Mitchell de Paiva Couceiro poveo neuspjeli rojalistički puč u Portugalu
1932. – Najgori dani Velike depresije u SAD-u
1948. – Prve žene u američkim zračnim snagama (USAF)
1988. – Pad vlaka u jezero u Indiji
2007. – Izabrano novih sedam svjetskih čuda
Rođeni:
1528. – Emmanuel Philibert od Savoje
1545. – Don Carlos
1593. – Artemisia Gentileschi
1621. – Jean de la Fontaine
1766. – Dominique Jean Larrey
1792. – Terezija od Sachsen-Hildburghausena
1809. – Ljudevit Gaj
1818. – franjevački svećenik Ivan Franjo Jukić
1819. – Vatroslav Lisinski
1830. – princeza Alexandra od Sachsen-Altenburga
1830. – Frederick W. Seward
1831. – John Stith Pemberton
1836. – Joseph Chamberlain
1838. – Ferdinand von Zeppelin
1839. – John D. Rockefeller
1851. – Arthur Evans
1857. – Alfred Binet
1883. – Oszkár Gerde
1885. – Ernst Bloch
1885. – Hugo Boss
1907. – George W. Romney
1908. – Nelson A. Rockefeller
1917. – J. F. Powers
1918. – Paul B. Fay
1919. – Walter Scheel
1920. – Godtfred Kirk Christiansen
1928. – Mladen Kerstner
1936. – Gabi Novak
1947. – Luis Fernando Figari
1951. – Anjelica Huston
1958. – Kevin Bacon
1960. – Ena Begović
1980. – Sanja Ljubas
1982. – Joshua Alba
Umrli:
901. – sv. Grimbald
1153. – papa bl. Eugen III.
1538. – Diego de Almagro
1623. – papa Grgur XV.
1695. – Christiaan Huygens
1721. – Elihu Yale
1726. – John Ker
1747. – katolički svećenik Štefan Fuček
1822. – Percy Bysshe Shelley
1826. – Luther Martin
1837. – kralj William IV.
1850. – princ Adolphus, vojvoda od Cambridgea
1855. – William Parry
1859. – kralj Oscar I.
1873. – Franz Xaver Winterhalter
1957. – Grace Coolidge
1967. – Vivien Leigh
1987. – Franjo Wölfl
1987. – Ivan Raos
1994. – Kim Il-sung
1998. – Dušan Vukotić
1999. – Pete Conrad
2003. – Ladan i Laleh Bijani
2008. – John Templeton
2011. – Betty Ford
2012. – Ernest Borgnine
2012. – Muhammed bin Saud Al Saud
2013. – Nadežda Popova
ZADNJE VIJESTI
NAKON OVOG NIŠTA NIJE ISTO! Povijesni dan koji je usmjerio tijek života svih nas
GLAVNI ZAGREBAČKI TRG NOSI IME PO SRBINU? Unatoč Šešelju, donosimo priču o banu Jelačiću, Hrvatu rođenom na današnji dan
(VIDEO) OVE GODINE ČETIRI ŽENE USMRTILI SU NJIHOVI PARTNERI Novom kampanjom, MUP senzibilizira muškarce