Rikard Lavljeg Srca krenuo u križarski pohod prema Svetoj Zemlji – 1190.

Autor: dnevno

Dio puta prema Svetoj Zemlji prešao je Rikard Lavljeg Srca zajedno s francuskim kraljem Filipom II. Augustom.

Na današnji dan 1190. godine Rikard Lavljeg Srca krenuo je u križarski pohod prema Svetoj Zemlji. Krenuo je zajedno s francuskim kraljem Filipom II. Augustom iz prekrasnog grada Vézelaya smještenog u središnjem dijelu Francuske. Dva su kralja navodno zajedno putovala do Lyona, a zatim su krenuli različitim putovima – Rikard Lavljeg Srca prema Marseillesu, a Filip II. August prema Genovi.

Iz Marseillesa je Rikard Lavljeg Srca isplovio prema Italiji, a krajem rujna iste godine došao je do Sicilije. Do Svete Zemlje došao je morskim putem tek u lipnju sljedeće godine (1191.), s time da je u međuvremenu stao na Cipru te se ondje oženio Berengarijom od Navare. Ukupno je Rikardovo putovanje do Svete Zemlje tijekom tog Trećeg križarskog rata trajalo oko 11 mjeseci.

Ostali događaji na današnji dan:
362 pr. Kr. – Tebanci pobijedili Spartance kod Mantineje
414 – Elija Pulherija postala rimska namjesna vladarica
993 – Kanoniziran sv. Ulrik od Augsburga (prva službena kanonizacija u povijesti)
1054 – Na Zemlji primijećena supernova od koje je nastala Rakova maglica
1187 – Saladinova pobjeda nad križarima kod Hattina
1359 – Papinski zapovjednik Gil de Albornoz primio predaju neprijatelja kod Forlija
1456 – Započela osmanska opsada Beograda
1534 – Protestant Kristijan III. izabran za kralja Danske i Norveške
1610 – Poljska pobjeda nad Rusijom u Bitki kod Klušina (Poljsko-ruski rat)
1631 – U Parizu otvorena prva svjetska agencija za zapošljavanje
1802 – Otvorena američka vojna akademija West Point
1855 – Prvi put objavljene Whitmanove “Vlati trave”
1862 – Lewis Carroll djevojčici Alice Liddell ispričao priču iz koje će nastati “Alisa u zemlji čudesa”
1865 – Objavljena “Alisa u zemlji čudesa”
1892 – Ponovljeni datum u Zapadnoj Samoi zbog promjene datumske granice
1894 – Proglašena Republika Havaji
1903 – Nastupila navodno prva žena u motociklističkoj utrci (Dorothy Levitt)
1910 – Osnovan Jugoslavenski socijalistički savez u Chicagu
1918 – Posljednji osmanski sultan stupio na prijestolje (Mehmed VI.)
1918 – Boljševici ubili posljednjeg ruskog cara i njegovu obitelj
1934 – Leo Szilard patentirao lančanu reakciju
1939 – Lou Gehrig najavio umirovljenje zbog bolesti
1941 – Nacisti masakrirali poljske znanstvenike i književnike
1941 – Politbiro CK KPJ odredio da počne oružani ustanak u Jugoslaviji
1943 – Poginuo Władysław Sikorski
1946 – Filipini dobili nezavisnost od SAD-a
1950 – Radio slobodna Europa izveo prvo emitiranje
1960 – Predstavljena američka zastava s 50 zvjezdica
1966 – Američki Zakon o slobodi informacija
1971 – Rođena gorila Koko
1976 – Akcija izraelskih komandosa u Ugandi
1987 – Bivši gestapovac Klaus Barbie osuđen na doživotni zatvor
1992 – Operacija Tigar
1997 – NASA-ina sonda Pathfinder sletjela na Mars
1998 – Utakmica Hrvatska : Njemačka 3:0 na Svjetskom prvenstvu
1998 – Japan lansirao sondu Nozomi na Mars
2005 – Sonda Deep Impact udarila u komet Tempel 1
2006 – Sjeverna Koreja testirala raketu velikog dometa
2012 – Objavljeno otkriće čestice koja odgovara Higgsovom bozonu

Rođeni:
1546 – sultan Murat III.
1790 – George Everest
1799 – kralj Oskar I. Bernadotte
1804 – Nathaniel Hawthorne
1807 – Giuseppe Garibaldi
1816 – Hiram Walker
1845 – Thomas John Barnardo
1855 – Vlaho Bukovac
1872 – Calvin Coolidge
1881 – general Ulysses S. Grant III.
1882 – Louis B. Mayer
1914 – Giuseppe Nuccio Bertone
1917 – Manolete
1920 – Leona Helmsley
1927 – Gina Lollobrigida
1941 – Sergio Oliva
1942 – princ Michael od Kenta
1946 – Ron Kovic
1971 – Ned Zelić
1972 – Nina Badrić

Umrli:
965 – papa Benedikt V.
973 – sv. Ulrik od Augsburga
1187 – vitez Renald od Châtillona
1336 – Sveta Elizabeta (Izabela) Portugalska
1541 – Pedro de Alvarado
1546 – Hajrudin Barbarossa
1641 – Pedro Teixeira
1648 – sv. Antun Daniel
1742 – katolički svećenik dom Guido Grandi
1761 – Samuel Richardson
1780 – princ Karlo Aleksandar od Lotaringije
1826 – John Adams i Thomas Jefferson
1831 – James Monroe
1848 – François-René de Chateaubriand
1891 – Hannibal Hamlin
1902 – Swami Vivekananda
1910 – Giovanni Schiaparelli
1922 – Lothar von Richthofen
1926 – bl. Petar Juraj (Pier Giorgio) Frassati
1931 – Emanuele Filiberto, vojvoda od Aoste
1934 – Marie Curie
1939 – Oton Iveković
1943 – Władysław Sikorski
1971 – Thomas C. Hart
1974 – Haj Amin al-Husseini
1976 – Yonatan Netanyahu
1995 – Eva Gabor
2002 – general Benjamin O. Davis, Jr.
2003 – Barry White
2006 – Vasko Lipovac
2011 – Otto von Habsburg
2012 – Hrvoje Šošić

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.