Prvi učinkoviti željezni most na svijetu – čudo tehnike iz razdoblja prije Francuske revolucije – 1779.

Autor: dnevno

Zanimljivo je da Željezni most kod Coalbrookdalea i danas stoji, više od 230 godina nakon njegovog dovršenja. Raspon mu iznosi više od 30 metara, a sagrađen je od oko 1,700 dijelova, s ukupno oko 385 tona lijevanog željeza.

Na današnji dan 1779. dovršen je Željezni most kod Coalbrookdalea u Engleskoj, prvi takve vrste u svjetskoj povijesti. Zbog svog značenja za početak industrijske revolucije, taj je most 1986. godine s okolnim područjem (tzv. Ironbridge Gorge) upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine. Željezni je most kod Coalbrookdalea poznat jednostavno pod nazivom The Iron Bridge (Željezni most), a naselje nastalo uz njega dobilo je naziv Ironbridge.

Željezni most kod Coalbrookdalea građen je u doba početka industrijske revolucije. Područje oko njega obilovalo je željeznom rudom i ugljenom, nužnim sirovinama za proizvodnju željeza. Klanac Ironbridge (Ironbridge Gorge) nalazi se oko 40 kilometara od Birminghama, grada povezanog s razvojem ranih parnih strojeva Jamesa Watta i Matthewa Boultona. Rijeka Severn, preko koje je napravljen Željezni most, omogućavala je prometnu vezu tog kraja s morem.

Zanimljivo je da Željezni most kod Coalbrookdalea i danas stoji, više od 230 godina nakon njegovog dovršenja. Danas se, doduše, koristi samo za pješački promet. Raspon mu iznosi više od 30 metara, a sagrađen je od oko 1,700 dijelova, s ukupno oko 385 tona lijevanog željeza. Zanimljivo je da su se u vrijeme gradnje tog mosta Britanci još uvijek borili u Americi protiv mladih Sjedinjenih Američkih Država u Američkom ratu za nezavisnost. U Habsburškoj Monarhiji u to je vrijeme još uvijek vladala carica Marija Terezija, a u Ruskom Carstvu Katarina Velika. U Francuskoj je u to vrijeme na vlasti bio kralj Luj XVI. sa svojom suprugom Marijom Antoanetom.

Ostali događaji na današnji dan:
311 – Sv. Miltijad postao papom
963 – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem
1555 – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu
1644 – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)
1679 – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)
1698 – Patentirana prva parna pumpa
1816 – Nesreća francuske fregate Méduse
1823 – Kraj portugalske vlasti u Brazilu
1833 – Prvi zakon o zabrani rada djece
1839 – Pobuna na brodu Amistad
1871 – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim
1881 – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda
1890 – Zakon protiv trustova u SAD-u
1897 – Patentiran radio
1900 – Prvi let cepelinom (LZ 1)
1940 – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose
1962 – Osnovana kompanija Wal-Mart
1966 – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu
1976 – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam
1986 – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni
1990 – Kosovo proglašeno republikom
1991 – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
1991 – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske
1991 – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske
2002 – Prvi solo let u balonu oko svijeta

Rođeni:
1262 – Artur II. od Bretanje
1489 – Thomas Cranmer
1492 – Elizabeth Tudor
1667 – kardinal Pietro Ottoboni
1698 – Francesco III. d’Este
1714 – Christoph Willibald Gluck
1724 – Friedrich Gottlieb Klopstock
1797 – Mária Antónia Koháry
1849 – Marija Terezija od Austrije
1869 – Liane de Pougy
1869 – Milan Šenoa
1876 – Wilhelm Cuno
1877 – Hermann Hesse
1882 – Marie Bonaparte
1903 – Alec Douglas-Home
1903 – kralj Olav V.
1904 – René Lacoste
1908 – Thurgood Marshall
1914 – admiral Erich Topp
1915 – Arthur Valerian Wellesley
1916 – Hans-Ulrich Rudel
1922 – Pierre Cardin
1923 – Wisława Szymborska
1925 – Medgar Evers
1925 – Patrice Lumumba
1930 – Carlos Menem
1942 – Vicente Fox
1947 – Larry David
1956 – Jerry Hall
1986 – Lindsay Lohan

Umrli:
862 – sv. Swithun
936 – Henrik I. Ptičar
1298 – Adolf od Nassaua
1387 – bl. Petar (Pierre) de Luxembourg, biskup i kardinal
1566 – Nostradamus
1616 – sv. Bernardin (Bernardino) Realino
1621 – Thomas Harriot
1674 – Eberhard III. od Württemberga
1743 – Spencer Compton, lord Wilmington
1778 – Jean-Jacques Rousseau
1833 – Gervasio Antonio de Posadas
1843 – Samuel Hahnemann
1850 – Robert Peel
1883 – Milan Makanec
1914 – Joseph Chamberlain
1915 – Porfirio Díaz
1932 – Manuel II. od Portugala
1934 – Ernst Röhm
1961 – Ernest Hemingway
1972 – Joseph Fielding Smith
1973 – feldmaršal Ferdinand Schörner
1977 – Vladimir Nabokov
1989 – Andrei Gromiko
1997 – James Stewart
1999 – Mario Puzo
2012 – katolički svećenik John E. Brooks
2013 – Douglas Engelbart




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.