.
+ AAA -

Proglašenje nezavisnosti Armenije (1990.)

Autor: dnevno

Dana 23. kolovoza 1990. proglašena je nezavisnost Armenije tj. njeno izdvajanje iz Sovjetskog Saveza. Armenski etnički teritorij nekoć se prostirao na mnogo većem području od današnje Armenije, no pritisak susjednih država i povijesni razvoj doveo je do toga da Armenija danas pokriva samo 29.743 četvornih kilometara, gotovo upola manje od Republike Hrvatske. Na svom vrhuncu prostirala se armenska država od Kaspijskog jezera do Sredozemnog mora.

Već odavno izgubivši autonomiju, Armenci su se početkom 20. stoljeća našli podijeljeni između turske i ruske utjecajne sfere. U zapadnom dijelu svoje zemlje postali su žrtve turske politike genocida, dok su na istoku potpali pod vlast Rusa. Nakon kraja Prvog svjetskog rata većina Armenaca našla se pod vlašću boljševičke Rusije (kasnije SSSR-a). Sovjeti su uveli jednostranačku diktaturu, kao i prisilna preseljavanja stanovništva. Međutim, 71 godina njihove vladavine donijela je i znatne napretke u industrijalizaciji (radioelektronika, radni strojevi, hrana, vojna industrija, metalurgija, građevinski materijal), opismenjivanju i znanosti – u državi je nakon Drugog svjetskog rata uposleno čak 22.000 znanstvenika u 130 znanstvenih institucija.

Godine 1988. u državi se razvio pokret Karabah koji je tražio povratak regije Nagorno-Karabah pod armensku upravu (taj je teritorij Staljin bio dodijelio Azerbajdžanu). Pokret se razvio u pokret za demokratizaciju i autonomiju te je mobilizirao snage koje su naposljetku omogućile Armeniji da postane neovisna država. Odvajanje od SSSR-a provedeno je uz nekoliko manjih sukoba s ruskim snagama u kojima je poginulo 30-ak ljudi, ali je došlo do višegodišnjeg sukoba s Azerbajdžanom oko spomenute regije Nagorno-Karabah u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi. Status regije i danas je neriješen.

Autor: dnevno