640px-arkaden_mirogoj_in_zagreb_croatia

Nijemac kojem dugujemo izgled zagrebačke katedrale i arkada na Mirogoju – 1845.

Autor: dnevno

Bolle je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.

Arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba – Hermann Bolle, rođen je 18. listopada 1845. godine. Premda oko njegovih intervencija postoje kontroverzna mišljenja, njemu dugujemo današnji monumentalni izgled zagrebačke katedrale, veličanstvenih arkada na Mirogoju, svetišta u Mariji Bistrici i mnogih drugih građevina u Zagrebu i ostatku Hrvatske.

Hermann Bolle se rodio u Njemačkoj, u gradu Kölnu. Bolleov otac posjedovao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja i odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije. U takvom okružju prirodno je da se mladi Bolle orijentirao prema crkvenoj arhitekturi.

Bolle je još više napredovao u obrazovanju kad je s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je između ostaloga projektirao bečku gradsku vijećnicu. Usporedo s radom Bolle je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji.

Na jednom studijskom putovanju u Italiji Bolle je upoznao znamenitog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i utjecajnog povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. U to doba je Strossmayer gradio đakovačku katedralu, pa je Bolle preuzeo vođenje njene gradnje. Zatim je dobio niz poslova u Zagrebu (obnova crkve sv. Marka itd.), pa se s otprilike 33 godine za stalno naselio u Zagrebu.

U Zagrebu je Bolle sagradio značajnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt (nasuprot HNK) u stilu njemačke renesanse. U Mariji Bistrici restaurirao je hodočasnički kompleks.

Najmonumentalniji Bolleovi projekti svakako su groblje Mirogoj i zagrebačka katedrala. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Bolle je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.

Na zagrebačkom Kaptolu Bolle je napravio veliku intervenciju, koji mnogi povjesničari umjetnosti danas kritiziraju. Srušio je zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, no Zagreb je dobio prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara, koji mu daju karakter velegrada.

Hermann Bolle je u Zagrebu i umro, godine 1926. u dobi od 80 godina.

Autor: dnevno

ZADNJE VIJESTI