Nestao autor “Malog princa” leteći prema nacističkom teritoriju – 1944.

Autor: dnevno.hr

Na današnji dan poletio je s otoka Korzike sam u vojnu izviđačku misiju prema francuskoj obali, okupiranoj od Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Nikada se više nije vratio. Ostaje i dalje misterij što se dogodilo s njegovim zrakoplovom i gdje je točno završio

Na današnji dan nestao je nad Sredozemljem slavni književnik Antoine de SaintExupéry, tijekom leta svojim vojnim avionom na izviđačkoj misiji u Drugom svjetskom ratu. Poznati autor “Malog princa” bio je za vrijeme rata pilot u ratnom zrakoplovstvu Slobodnih francuskih snaga. To su bili Francuzi koji su se priklonili Charlesu de Gaulleu i odbili suradnju s nacističkom Njemačkom. Zanimljivo je da je Saint-Exupéry bio aristokratskog porijekla. Otac mu je imao francusku grofovsku titulu. Letjeti je počeo otprilike s 21 godinu i zatim se učlanio u Francusko ratno zrakoplovstvo.

Mnogo letačkog iskustva stekao je u poštanskim letovima preko Sahare, od Francuske do Dakara, a kasnije i u Argentini. U to vrijeme počeo je i pisati knjige. Prilikom pokušaja obaranja rekorda u brzini leta između Francuske i Vijetnama, srušio se u Egiptu, ravno u pustinju. Bio je na rubu smrti, no u zadnji čas ga je spasio jedan beduin na devi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata žarko je želio letjeti za saveznike, unatoč svojim ozljedama i poodmakloj dobi. Već su mu bile 43 godine, što je bilo 8 godina više od maksimalne dozvoljene dobi za pilota. Ipak, uspio je dobiti specijalno odobrenje generala Dwighta D. Eisehowera (budući američki predsjednik) i poletjeti u vojne misije. Upravljao je američkim avionom Lockheed P-38 Lighting.

Na današnji dan poletio je s otoka Korzike u izviđačku misiju prema francuskoj obali, okupiranoj od Njemačke. Nikada se više nije vratio. Francuzi u zadnje vrijeme ulažu mnogo napora da pronađu olupinu njegovog aviona negdje u moru. Ostaje i dalje misterij zbog čega se njegov avion srušio i gdje je točno završio.

Dnevna zanimljivost:

Znate li za zemlju s najbržim padom plodnosti u ljudskoj povijesti? 

Misli za današnji dan:

‘Tko je za demokraciju, taj je protiv Boga’ 




Povijesni fotokutak:

FOTO: I vojnici Wehrmachta su se glupirali: pogledajte kako 

Povijesni videokutak:




VIDEO: Ovo je 25 još neriješenih misterija iz povijesti 

{|[nadanasnjidan]|}07-31{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

30. pr. Kr. – Bitka kod Aleksandrije između Marka Antonija i Oktavijana, s ciljem ostvarivanja prevlasti u rimskoj državi

1409. – Ulazak Mlečana u Zadar, nakon što im je kralj Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju

1492. – Židovi protjerani iz Španjolske po odredbi kraljice Izabele Kastiljske i kralja Ferdinanda Aragonskog

1498. – Otkriven otok Trinidad

1667. – Mir u Bredi (Anglo-nizozemski rat)

1703. – Daniel Defoe (autor romana “Robinson Crusoe”) stavljen na stup srama u Londonu zbog pisanja satiričnih političkih pamfleta

1715. – Isplovila španjolska flota s blagom

1741. – Karlo Albert od Bavarske izvršio invaziju na Austriju i Češku

1790. – Izdan prvi patent u SAD-u, Samuelu Hopkinsu, za proces proizvodnje potaše (otopine bogate kalijem)

1856. – Osnovan grad Christchurch na Novom Zelandu

1919. – Prihvaćen Weimarski ustav u Njemačkoj, čime je ona postala demokratska parlamentarna republika

1941. – Hermann Göring naredio Reinhardu Heydrichu da organizira plan konačnog rješenja židovskog pitanja

1945. – Predao se francuski vichyjevski državnik Pierre Laval saveznicima u Austriji

1954. – Prvi uspon na planinski vrh K2 (drugi najviši na svijetu) ostvarila talijanska ekspedicija pod vodstvom Ardita Desia

1980. – Fikcionalno rođenje Harryja Pottera (lika iz istoimenih romana britanske spisateljice J.K. Rowling)

1991. – Potpisan START I (pakt o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja)

2006. – Fidel Castro predao vlast bratu Raulu Castru

2012. – Michael Phelps srušio rekord u broju olimpijskih medalja

Rođeni:

1396. – Filip Dobri

1527. – car Maksimilijan II.

1737. – princeza Augusta

1777. – Pedro Ignacio de Castro Barros

1796. – Ignac Kristijanović

1867. – S. S. Kresge

1884. – Carl Friedrich Goerdeler

1886. – Fred Quimby

1886. – Ignacije Bulimbašić

1892. – Herbert W. Armstrong

1892. – nadbiskup Joseph Charbonneau

1909. – Erik von Kuehnelt-Leddihn

1912. – Milton Friedman

1914. – Louis de Funès

1918. – Mia Oremović

1919. – Primo Levi

1921. – Whitney Young

1923. – Ahmet Ertegun

1926. – Bernard Nathanson

1944. – Geraldine Chaplin

1951. – Vjekoslav Šutej

1962. – Wesley Snipes

1964. – Jim Corr

1965. – J. K. Rowling

1969. – Vedran Mlikota

1973. – Wail al-Shehri

Umrli:

54. pr. Kr. – Aurelia Cotta

450. – sv. Petar Krizolog

1358. – Etienne Marcel

1556. – sv. Ignacije Lojolski

1726. – Nicolaus II. Bernoulli

1750. – kralj Ivan V. od Portugal

1750. – katolički svećenik Toma Babić

1784. – Denis Diderot

1821. – katolički svećenik Ivan Rupert Gusić

1864. – Louis Christophe François Hachette

1875. – Andrew Johnson

1884. – car Kien Phuc

1886. – Franz Liszt

1914. – Jean Jaurès

1971. – Walter P. Carter

1972. – Paul-Henri Spaak

1973. – Branimir Marković

1981. – Omar Torrijos

1985. – Eugene Carson Blake

1986. – Chiune Sugihara

1993. – kralj Baudouin od Belgije

2001. – Friedrich Franz od Mecklenburg-Schwerina

2001. – Francisco da Costa Gomes

2003. – Guido Crepax

2004. – katolički svećenik Josip Kopjar

2005. – Wim Duisenberg

2012. – Gore Vidal

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.