NJIH 329 KRENULO JE U POSJET DOMOVINI, a onda se dogodio trenutak koji je zauvijek ostao zabilježen u povijesti!
Najodlikovaniji Hitlerov vojnik – 1916.
Hans-Ulrich Rudel kao pilot Štuke (Ju-87) i njene protuoklopne verzije Ju-87 G-2 "Kanonenvogel" uništio je nevjerojatnih 519 tenkova, 800 vozila i 150 artiljerijskih oružja. K tome je na moru potopio jedan sovjetski bojni brod, dvije krstarice, jedan razarač i 70 amfibijskih plovila. Uništio je još i 4 oklopna vlaka, srušio nekoliko mostova i oborio 9 aviona. Ukupno se procjenjuje da je uništio oko 2,000 ciljeva na zemlji, zraku i vodi.
Na današnji dan rođen je u Šleskoj Hans-Ulrich Rudel, najodlikovaniji njemački vojnik u Drugom svjetskom ratu. On je jedini vojnik Trećeg Reicha koji je dobio najviše njemačko odlikovanje – Viteški križ Željeznog križa sa zlatnim hrastovim listovima, mačevima i dijamantima. Naime Viteški križ imao je nekoliko stupnjeva. Najniži je bio obični Viteški križ (dodijeljeno 7,365 komada), zatim je slijedio Viteški križ s hrastovim listovima (890 komada), pa Viteški križ s hrastovim listovima i mačevima (160 komada), te Viteški križ s hrastovim listovima, mačevima i dijamantima (samo 27 dobitnika).
Među tih elitnih 27 koji su dobili dijamante, bili su i feldmaršali Erwin Rommel, Albert Kesselring i Walter Model te dva kapetana podmornica. Rudel je međutim jedini koji je dobio još i zlatne listove, i to zbog toga što je kao pilot Štuke (Ju-87) i njene protuoklopne verzije Ju-87 G-2 “Kanonenvogel” uništio nevjerojatnih 519 tenkova, 800 vozila i 150 artiljerijskih oružja. K tome je na moru potopio jedan sovjetski bojni brod, dvije krstarice, jedan razarač i 70 amfibijskih plovila. Uništio je još i 4 oklopna vlaka, srušio nekoliko mostova i oborio 9 aviona. Ukupno se procjenjuje da je uništio oko 2,000 ciljeva na zemlji, zraku i vodi. Ti uspjedi nisu, dakako, prošli bez problema. Čak 32 puta je bio srušen ili je morao prisilno sletjeti.
Dnevna zanimljivost:
Čovjek koji je doniranjem krvi spasio dva milijuna života
Citati za današnji dan:
Augusto Pinochet o svojoj demokratičnosti, da Vinci o životu i Varys o sjedištu moći
Povijesni fotokutak:
FOTO: Glavni japanski grad prije i nakon što su Amerikanci u njemu ubili pola milijuna civila
{|[nadanasnjidan]|}07-02{|[/nadanasnjidan]|}
Ostali događaji na današnji dan:
963. – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem
1555. – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu
1644. – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)
1679. – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)
1698. – Patentirana prva parna pumpa
1823. – Kraj portugalske vlasti u Brazilu
1833. – Prvi zakon o zabrani rada djece
1839. – Pobuna na brodu Amistad
1860. – Osnovan ruski grad Vladivostok
1871. – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim
1881. – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda
1890. – Zakon protiv trustova u SAD-u
1897. – Patentiran radio
1900. – Prvi let cepelinom
1940. – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose
1962. – Otvoren prva Wal-Martova trgovina
1966. – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu
1976. – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam
1986. – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni
1990. – Kosovo proglašeno republikom
1991. – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
1991. – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske
1991. – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske
2002. – Prvi solo let u balonu oko svijeta
Rođeni:
1489. – Thomas Cranmer
1492. – Elizabeth Tudor
1667. – kardinal Pietro Ottoboni
1698. – Francesco III. d’Este
1714. – Christoph Willibald Gluck
1724. – Friedrich Gottlieb Klopstock
1849. – Marija Terezija od Austrije
1869. – Liane de Pougy
1869. – Milan Šenoa
1876. – Wilhelm Cuno
1877. – Hermann Hesse
1903. – Alec Douglas-Home
1903. – kralj Olav V.
1904. – René Lacoste
1908. – Thurgood Marshall
1914. – Erich Topp
1915. – Arthur Valerian Wellesley
1916. – Hans-Ulrich Rudel
1922. – Pierre Cardin
1923. – Wisława Szymborska
1925. – Medgar Evers
1925. – Patrice Lumumba
1930. – Carlos Menem
1942. – Vicente Fox
1947. – Larry David
1956. – Jerry Hall
1986. – Lindsay Lohan
Umrli:
862. – sv. Swithun
936. – Henrik I. Ptičar
1298. – Adolf od Nassaua
1566. – Nostradamus
1621. – Thomas Harriot
1674. – Eberhard III. od Württemberga
1743. – Spencer Compton, lord Wilmington
1778. – Jean-Jacques Rousseau
1833. – Gervasio Antonio de Posadas
1843. – Samuel Hahnemann
1850. – Robert Peel
1883. – Milan Makanec
1914. – Joseph Chamberlain
1915. – Porfirio Díaz
1932. – Manuel II. od Portugala
1934. – Ernst Röhm
1961. – Ernest Hemingway
1972. – Joseph Fielding Smith
1973. – feldmaršal Ferdinand Schörner
1977. – Vladimir Nabokov
1989. – Andrei Gromiko
1997. – James Stewart
1999. – Mario Puzo
2012. – katolički svećenik John E. Brooks
2013. – Douglas Engelbart
ZADNJE VIJESTI
NAKON OVOG NIŠTA NIJE ISTO! Povijesni dan koji je usmjerio tijek života svih nas
GLAVNI ZAGREBAČKI TRG NOSI IME PO SRBINU? Unatoč Šešelju, donosimo priču o banu Jelačiću, Hrvatu rođenom na današnji dan
(VIDEO) OVE GODINE ČETIRI ŽENE USMRTILI SU NJIHOVI PARTNERI Novom kampanjom, MUP senzibilizira muškarce