Mletački topovi razorili Partenon – 1687.

Autor: dnevno

Osmanlije su se utvrdili na Akropoli, a u Partenon su uskladištili barut.

Jedna od najvećih devastacija kulturnog blaga u povijesti dogodila se 26. rujna 1687. godine u borbi između Mlećana i Osmanlija. Naime, mletačka topovska paljba pogodila je najznamenitiji antički grčki hram – Partenon u Ateni. Budući da su Osmanlije koristili Partenon kao skladište baruta, topovski je hitac pokrenuo eksploziju koja je razrušila veći dio hrama. Uništeno je neprocjenjivo bogatstvo kipova i frizova, koje je bilo staro više od 2.000 godina.

Bilo je to u doba tzv. Peloponeskog rata (poznat i kao Morejski rat jer su Mlečani Peloponez zvali Morea) koji je trajao 1684.–1699. godine. Osmanlije su vladali najvećim grčkim poluotokom Peloponezom, a Mlečani su im ga pokušali oduzeti kako bi nadoknadili gubitak Krete koju su im nekoliko godina ranije oteli Osmanlije. Mlečani pokrenuli rat želeći iskoristiti činjenicu da je Osmansko Carstvo bilo oslabljeno i da je upravo u to vrijeme napadano i od strane Habsburške Monarhije. Naime, Habsburgovci su 1683. pokrenuli veliki rat protiv Osmanlija i uspjeli su do 1687. osloboditi praktički čitavu Ugarsku i doći otprilike do današnje Rumunjske.

Mletačku ofenzivu u Grčkoj vodio je slavni vojskovođa Francesco Morosini, pripadnik jedne od najuglednijih obitelji u Veneciji. On je doista uspio osvojiti Peloponez, pa je dobio od Mletačke Republike pobjednički naziv Peloponnesiacus i podignut mu je kip u dvorani Velikog vijeća, što do tada još nijedan Mlečanin nije bio doživio.

Francesco Morosini je nakon osvajanja Peloponeza nastavio i dalje prodirati u Grčku pa je opsjeo i sam grad Atenu. Osmanlije su se utvrdili na Akropoli. Srušili su hram božice Nike, da bi postavili topove. Barut su uskladištili u Partenon smatrajući da se Morosini neće usuditi gađati to remek-djelo umjetnosti, koje je uspjelo preživjeti 2.000 godina u gotovo neoštećenom stanju. Ipak, mletački topovski projektil pogodio je Partenon. Barut je eksplodirao uništivši veći dio građevine. Urušio se krov, a veći dio prekrasnih mramornih reljefa raspršen je u komadiće. Pri rušenju hrama poginulo je 200 do 300 ljudi. Morosini je zauzeo Atenu. Kao da razaranje Partenona nije bilo dovoljno, Mlečani su počeli pljačkati antičke kipove. Pri pokušaju da ih skinu s originalnih mjesta znatan broj kipova je razmrskan u komadiće.

Cijela Morosinijeva ekspedicija pokazala se uzaludnom. Osmanlije su već sljedeće godine uspjeli povratiti Atenu, a do 1715. godine i cijeli Peleponez. Postoje navodi da su Mlečani prije povlačenja razmišljali čak i o tome da sravne Partenon sa zemljom, kako se Osmanlije sljedeći put ne bi u njemu mogli utvrditi. Da su to učinili, ne bi nam danas ostalo ni ovo što imamo od Partenona.

Usprkos tim kulturnim razaranjima, Mlečani su nagradili Morosinija, imenovavši ga sljedeće godine duždem. Ostao je na toj poziciji sve do smrti, jer je čast dužda u Veneciji bila doživotna, kao i pape u Rimu.




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.