Hrvatski sabor napokon dobio svoj dom – 1737.

Autor: dnevno

Od 1765. godine Hrvatski je sabor pod svoj krov primio i predstanike Zagrebačke županije koja je imala vlastite urede, sudove i arhiv pa su se saborska zasjedanja zbog nedostatka prostora održavala u Varaždinu u stanu bana ili u Zagrebu u biskupskom dvoru.

Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo svoga naroda (u početku plemstva i svečenstva) ima dugu tradiciju koja seže još u 9. stoljeće. Prvi poznati sabor, sa sačuvanim zapisnikom i zaključcima, održan je u Zagrebu 1273. godine, kada je utvrđen i njegov naziv – Opći sabor čitave kraljevine Slavonije.

Otada je Sabor zasjedao u raznim gradovima, a u Zagrebu je tek 6. svibnja 1737. godine dobio zgradu koja je bila posebno namjenjena za održavanje sjednica. Naime, dotad su se sjednice u Zagrebu održavale u kućama raznih uglednika, u kraljevskom dvoru u Gradecu ili na biskupskom dvoru na kaptolu.

Da bi se osiguralo stalno mjesto zasjedanja 1731. godine kupljena je kuća na istočnoj strani Markovog trga, ali je ona iste godine stradala u požaru. Na temeljima spaljene zgrade zidarski majstor Matija Leonhart projekrirao je novu saborsku palaču koja je bila prva i tada najveća barokna palača na Gornjem gradu. Zgrada je bila dugačka 28, široka 18,5 metara dok je sabornica bila dugačka 18, a široka 6,5 metara. Uz dvoranu za zasjedanje, u saborskoj su se palači nalazili uredi Sabora, arhiv, sud, spremište oružja, a u zgradi su se povremeno čuvali i topovi Vojne krajine. U dvorištu zgrade bili su smješteni i zatvori.

Od 1765. godine Hrvatski je sabor pod svoj krov primio i predstanike Zagrebačke županije koja je imala vlastite urede, sudove i arhiv pa su se saborska zasjedanja zbog nedostatka prostora održavala u Varaždinu u stanu bana ili u Zagrebu u biskupskom dvoru.

Početkom 20. stoljeća postalo je vidljivo koliko je nemoguć suživot Hrvatskog sabora i Zagrebačke županije u jednoj palači, pa je 1907. godine Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovom trgu, u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici te raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila već postojeće kuće u jednu cjelinu. Za današnji izgled zgrade Hrvatskog sabora zasluženi su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan koji su završili radove 1911. godine.

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.