Hrvatski ban izvršio napad na Napoleonov Pariz – 1814.

Autor: dnevno

Trupe pod vodstvom bana Gyulaya napadale su Pariz s istoka, na području današnje pariške četvrti Vincennes.

Na današnji dan 1814. godine izvršile su ujedinjene protunapoleonske snage napad na Pariz, glavni grad Francuskog Carstva. Napoleon je bio sa svojim trupama podalje od Pariza, a obranu grada vodio je njegov brat Joseph Bonaparte. Vojska ujedinjenih saveznika, koja se približavala Parizu sa sjevera i istoka, brojala je čak oko 155,000 ljudi i nekoliko je puta nadmašivala snagu branitelja.

Među napadačkim formacijama nalazili su se i odredi pod zapovjedništvom hrvatskog bana grofa Ignjata (Ignàca) Gyulaya. Taj je ban bio podrijetlom iz Transilvanije (Erdelja), a bio je profesionalni vojni časnik u vojsci Habsburške Monarhije, s generalskim činom. Zanimljivo je da je kao hrvatski ban sudjelovao i u preuređenju kompleksa zgrada na Markovom trgu u tzv. Banske dvore tj. u stalno banovo mjesto stanovanja i rada. Ostao je hrvatskim banom sve do svoje smrti 1831. godine, a osobito je zanimljivo da je pokopan u Hrvatskoj, i to u crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu.

Trupe pod vodstvom bana Gyulaya napadale su Pariz s istoka, na području Vincennesa (povijesno značajno predgrađe Pariza, s dvorcem koji je potjecao još iz srednjeg vijeka). Vrhovni zapovjednik cjelokupne savezničke vojske, sastavljene od ruskih, pruskih i habsburških trupa, bio je grof Barclay de Tolly (ruski grof škotskog podrijetla), no glavni autoritet imao je ruski car Aleksandar I., koji se također nalazio u blizini bojišta.

Francuska vojska poražena je u bitki, a ruski je car sljedećeg dana pobjedonosno ušao u Pariz na čelu vojske, slično kao što je Napoleon ušao u Moskvu godinu i pol dana ranije. Zanimljivo je da je ulazak neprijateljskih trupa u Pariz bio prvi slučaj nakon gotovo 400 godina da je neka strana vojska uspjela zauzeti taj francuski glavni grad.

Ostali događaji na današnji dan:
1282 – Sicilijanska večernja (ustanak protiv Francuza na otoku Siciliji)
1842 – Prva upotreba anestezije (američki kirurg Crawford Long)
1856 – Pariškim mirom završio Krimski rat
1863 – Georg I. iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg izabran za kralja Grčke
1944 – Bombardiranje njemačkog grada Nürnberga (Drugi svjetski rat)
1981 – Atentat na Ronalda Reagana u Washingtonu D.C. zbog Jodie Foster

Rođeni:
1135 – Majmonid
1432 – Mehmed II. Osvajač
1746 – Francisco Goya
1811 – Robert Bunsen
1844 – Paul Verlaine
1853 – Vincent van Gogh
1892 – feldmaršal Erhard Milch
1894 – Sergej Iljušin
1907 – Friedrich August barun von der Heydte
1913 – Richard Helms
1926 – Ingvar Kamprad
1937 – Warren Beatty
1945 – Eric Clapton
1962 – MC Hammer
1962 – Mark Begich
1964 – Tracy Chapman
1968 – Celine Dion
1974 – Tomislav Butina
1979 – Norah Jones
1984 – Mario Ančić
1986 – Sergio Ramos

Umrli:
116 – sv. Kvirin od Neussa, mučenik
1540 – kardinal Matthäus Lang von Wellenburg
1707 – maršal Sébastien Le Prestre de Vauban
1804 – Victor-François, vojvoda de Broglie
1806 – Georgiana Cavendish, vojvotkinja od Devonshirea
1830 – veliki vojvoda Ludovik I. od Badena
1840 – Beau Brummell
1842 – Louise Élisabeth Vigée Le Brun
1862 – Pavao Štoos
1890 – službenica Božja Luka Liengitz
1912 – Karl May
1925 – Rudolf Steiner
1943 – Jan Bytnar i Maciej Aleksy Dawidowski
1950 – Leon Blum
1952 – Jigme Wangchuck
1959 – Riccardo Zanella
1970 – kancelar Heinrich Brüning
1989 – Ivan Šibl
1973 – Douglas Douglas-Hamilton, vojvoda od Hamiltona
1986 – James Cagney
1988 – Edgar Faure
2002 – kraljica-majka Elizabeta
2005 – Fred Korematsu




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.