Sakrij oglas
 Veličina slova Dogodilo se na današnji dan – 18. ožujka

Kako je izgledao prvi ljudski hod u svemiru? - 1965.

  • Autor: Dnevno
  • Datum: nedjelja, 17. ožujka 2013. u 22:06
Izlazak u svemir nije prošao bez problema. Naime, odijelo se vani toliko napuhnulo zbog razlike u tlaku da se Leonov jedva uvukao natrag u zračnu komoru.

Na današnji dan prvi put je u povijesti čovječanstva jedan astronaut izveo hod svemirom. Dakako, pod time se podrazumijeva izlazak iz svemirske letjelice i boravak vani samo u svemirskom odijelu. Taj povijesni hod izveo je sovjetski astronaut ("kozmonaut") Aleksej Leonov. Sovjetima je, dakle, uspjelo i u tome prestići Amerikance, kao i u slučaju prvog satelita (Sputnik) i prvog čovjeka lansiranog u svemir (Jurija Gagarina).

Aleksej Leonov (slika gore) bio je izvan svoje letjelice u svemiru 12 minuta i 9 sekundi. Letjelica se zvala Voshod 2 i nalazila se u orbiti nekoliko stotina kilometara iznad površine Zemlje. Kad je Leonov izašao iz Voshoda 2 nalazio se otprilike nad južnim Egiptom i sjevernim Sudanom, a kad se vratio 12-ak minuta kasnije, već je bio nad istočnim Sibirom. Njegovo svemirsko odijelo zvalo se Berkut (rusko ime za jednu vrstu orla, tzv. zlatni orao) i imalo je zajedno s naprtnjačom masu od 41.5 kilograma. Dakako, u bestežinskom stanju ta masa nije predstavljala toliko opterećenje za nošenje. Izlazak u svemir nije prošao bez problema. Naime, odijelo se vani toliko napuhnulo zbog razlike u tlaku da se Leonov jedva uvukao natrag u zračnu komoru. Amerikanci su izveli svoj prvi hod svemirom 3. lipnja iste godine, dakle kasnili su oko dva i pol mjeseca za sovjetima.

Dnevne zanimljivosti:

Da, ovo je točno: Marilyn Monroe je izvorno radila u tvornici robotskih letjelica

Znate li koja zemlja ima najduži, a koja najkraći ustav na svijetu?

Citati za današnji dan:

'Čovjek koji se usudi izgubiti i jedan sat vremena ne zna vrijednost života'

Povijesni fotokutak:

FOTO: Kada se dogodilo vjenčanje iz bajke: od obične glumice do princeze

Povijesni videokutak:

VIDEO: Najbolji njemački snajperisti Drugog svjetskog rata

Na današnji dan

Ostali događaji na današnji dan:

37 – Kaligula proglašen rimskim carem

235 – Kraj rimske carske dinastije Severa

1229 – Car Fridrik II. proglasio se kraljem Jeruzalema

1673 – Veleposjednik John Berkeley prodao svoj dio New Yerseya kvekerima (britanske kolonije u Sjeve rnoj Americi)

1719 – Rijeka i Trst proglašeni slobodnim lukama

1793 – Proglašena prva republika u Njemačkoj (Mainz)

1850 – Osnovana kompanija American Express

1850 – Osnivanje hrvatskih trgovačkih komora

1857 – Otkopana zlatna vrata Dioklecijanove palače u Splitu

1871 – Proglašena Pariška komuna

1893 – Ustanovljen Stanley Cup (hokejsko natjecanje)

1906 – Rumunjski izumitelj Traian Vuia izveo pokušaj uzlijetanja svojim zrakoplovom

1915 – Pomorski napad snaga Antante na Osmansko Carstvo kod Galipolja (Prvi svjetski rat)

1922 – Mahatma Gandhi osuđen na zatvor u Indiji

1938 – Meksiko nacionalizirao naftnu industriju

1940 – Sastanak Hitler-Mussolini na Brenneru

1942 – Prvi pokušaj lansiranja njemačke V-2 rakete (Drugi svjetski rat)

1945 – Napad 1,250 američkih bombardera na Berlin (Drugi svjetski rat)

1948 – Sovjetski savjetnici napustili Beograd zbog zaoštravanja odnosa Staljin-Tito

1951 – Otvoren "Pionirski grad" pokraj Zagreba

1962 – Završili Evianski pregovori o francusko-alžirskom sukobu

1968 – Amerika ukinula zlatni standard (zlatnu podlogu američke valute dolara)

1969 – SAD počeo potajno bombardirati Kambodžu

1970 – S vlasti u Kambodži svrgnut Norodom Sihanouk

1980 – Nesreća na ruskom kozmodromu Pleseck

1994 – Washingtonski sporazum (osnovana Federacija BiH)

2003 – Britanski parlament odobrio akciju u Iraku

Rođeni:

1496 – francuska kraljica Marija Tudor

1555 – François, vojvoda od Alençona i Anjoua

1597 – časni Jérôme le Royer de la Dauversière

1634 – Marie-Madeleine Pioche de la Vergne, grofica de la Fayette

1640 – Philippe de La Hire

1780 – Miloš Obrenović

1837 – Grover Cleveland

1842 – Stéphane Mallarmé

1844 – Nikolaj Rimsky-Korsakov

1858 – Rudolf Diesel

1858 – Josip Kozarac

1869 – Neville Chamberlain

1885 - Josip Berković

1903 – Galeazzo Ciano

1904 – Margaret Tucker

1913 – Katarina Matanović-Kulenović

1913 – Reinhard Hardegen

1913 – Werner Mölders

1932 – John Updike

1936 – Frederik Willem de Klerk

1951 – Ben Cohen

1955 – Ana Obregón

1956 – Ingemar Stenmark

1959 – Luc Besson

1963 – Vanessa L. Williams

1970 – Queen Latifah

1972 – Reince Priebus

1974 – Stuart Zender

1977 – Willy Sagnol

1982 – Timo Glock

Umrli:

235 – Aleksandar Sever

978 – sv. Edward Mučenik

1227 – papa Honorije III.

1745 – Sir Robert Walpole

1768 – Laurence Sterne

1781 – Anne Robert Turgot

1835 – Christian Günther von Bernstorff

1837 – biskup Aleksandar Alagović

1845 – Johnny Appleseed

1871 – Augustus De Morgan

1898 – Matilda Joslyn Gage

1913 – grčki kralj Georgios I.

1918 – Henry Janeway Hardenbergh

1930 - Matko Laginja

1933 – sluga Božji Vendelin Vošnjak

1933 – princ Luigi Amedeo, vojvoda od Abruzza

1936 – Eleftherios Venizelos

1939 – Henry Simpson Lunn

1947 – William C. Durant

1965 – kralj Faruk I. od Egipta

1980 - Erich Fromm

1983 – kralj Umberto II.

2008 – Anthony Minghella

2009 – Natasha Richardson

2011 – Warren Christopher

2012 – general Imra Agotić

2013 – Muhammad Mahmood Alam


  • Autor: Dnevno
  • Photo: wordpress.com
  • Datum: nedjelja, 17. ožujka 2013. u 22:06
 

      
Zadnje vijesti
Na današnji dan Posljednji nezavisni car Inka ubijen nakon obraćenja na katoličanstvo - 1533.

Vladara ogromnog carstva 32 puta većeg od Hrvatske smaknuli su španjolski konkvistadori, nakon što su sa šačicom vojnika i pušaka pobijedili njegovu vojsku koja je brojala tisuće ratnika.

Na današnji dan Incident s neovlaštenim prijevozom nuklearnih glava u SAD-u – 2007.

Šest nuklearnih glava preneseno je iz jedne u drugu bazu na jednom od bombardera B-52 praktički bez ikakvog znanja posade i uključenih tehničara.

Na današnji dan Kemijski element koji je dobio ime po ženskoj znanstvenici – 1982.

Meitnerij je vrlo radioaktivan element, a nazvan je po Lisi Meitner, austrijskoj fizičarki koja je sudjelovala pri otkriću nuklearne fizije.

Na današnji dan Posljednji divlji Indijanac stupio u kontakt sa Zapadnjacima u SAD-u (Ishi iz Kalifornije) – 1911.

Ishi je kao "divlji čovjek" izazvao veliku pažnju antropologa, ali i općeg stanovništva. Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Berkeley primili su Ishija kod sebe, kako bi ga mogli proučavati.

Izdvojeno
Najčitanije