screenshoot

ZBOGOM, VOJNIČINO: U srijedu dan žalosti zbog smrti Davora Jovića

Autor: Snježana Vučković

Povodom iznenadne smrti heroja Domovinskog rata Davora Jovića, vrgorački gradonačelnik Ante Pranić je za srijedu, 29. studenoga proglasio Dan žalosti za područje Grada Vrgorca, piše Braniteljski portal.

Komemoracija za Davora Jovića održat će se u srijedu u gradskoj dvorani, izrazi sućuti na gradskom groblju u Vrgorcu u 12 sati, a pokop će biti u 15 sati na mjesnom groblju Duge Njive.

Dan žalosti označit će se isticanjem zastava Republike Hrvatske i Grada Vrgorca na pola koplja na svim zgradama u kojim su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tijekom Dana žalosti u Vrgorcu se neće održavati nikakva događanja sa zabavnim sadržajima, a gradske vlasti su sve ugostitelje pozvale da svoje poslovanje obavljaju primjereno Danu žalosti.

Šok i tuga… zavladala je Vrgoračkom krajinom kad se brzinom munje proširila vijest da je iznenada preminuo junak Domovinskog rata, umirovljeni bojnik Davor Jović (rođen 1956. godine), jedna od udarnih igli legendarne Četvrte gardijske brigade.

Davor Jović umro je u ponedjeljak u Vrgorcu. Rođen je 1956. godine, po struci je brodograđevni termoizolater. Prije Domovinskog rata radio je u makarskoj tvrtki “Metal-plastika”, a bio je prvak bivše države u full-contactu.

U lipnju 1991. priključio se Zboru narodne garde, u rujnu 1991. sudjelovao je u akciji “Zelena tabla – Male Bare” kojom je zauzeta vojarna bivše JNA u Pločama, a 1. studenoga se s ostalim pripadnici vrgoračke satnije priključio 4. gardijskoj brigadi u čijem je sastavu prošao gotovo sva bojišta. Dvaput je bio ranjen – 3. srpnja 1992. u mjestu Kokotova Glava na dubrovačkom bojištu te 22. siječnja 1993. u selu Podgradina na Maslenici.




Godine 1993. šest mjeseci je proveo u časničkoj školi u Zagrebu, a potom se vratio u “Pauke“ s kojima je sudjelovao i u “Oluji”.

Davor Jović nositelj je brojnih odličja, a 1997. proglašen je najboljim vojnikom Oružanih snaga RH, pobijedivši na 76 kilometara dugome maratonu “Prvi do Knina, prvi do slobode”. Umirovljen je 2003. godine.




Autor:Snježana Vučković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.