Wikimedia Commons

POKOLJ U MEDVIĐI: ‘Komšije’ masakrirali deset članova hrvatske obitelji Erstić

Autor: Dražen Krajcar

Iako su počinitelji poznati imenom i prezimenom do danas za ovaj strašan zločin nitko nije odgovarao

Kao osvetu za akciju „Maslenica“ pripadnici lokalnih srpskih parapostrojbi masakrirali su deset članova obitelji Erstić u selu Medviđa. Ovaj pokolj, u selu koje se nalazi u samom središtu Bukovice, između Benkovca i Obrovca, zločinci su počinili 9. veljače 1993. godine. Najstarija žrtva imala je 88, a najmlađa 18 godina. Jedino što su Erstići skrivili bilo je to što su pripadali hrvatskome narodu, a četnici su na njima iskalili svoj bijes i frustracije zbog nemoći da povrate izgubljene teritorije.

Iako su počinitelji poznati imenom i prezimenom do danas za ovaj strašan zločin nitko nije odgovarao. Prema svjedočenju bivšeg benkovačkog dogradonačelnika Mirka Erstića, kojem su ubijeni majka, otac i najbliža rodbina, ubojice su njegovi bivši susjedi, a neki od njih s njim su išli i u školu. Glavni egzekutor bio je tada 25-godišnji Božo Milanko koji živi u Novoj Pazovi, zatim tada 18-godišnji Bore Milanko koji živi u Batajnici kod Beograda, Živko Bogunović koji je u Novom Sadu, Siniša Bogunović koji boravi u inozemstvu te Petar Pupovac koji se ubio.

Jedan od preživjelih, Stanko Erstić, Hrvat iz Medviđe, kojeg su pripadnici tzv. krajinske milicije zatočili u Kninu 1991. godine, svjedočio pred Haškim tribunalom u procesu koji se vodio protiv Milana Martića i Slobodana Miloševića, optuženih za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.

U četničkom krvavom piru toga dana ubijeni su: ubijeni su Dujo Erstić (1937.), Jeka Erstić (1942.), Petar Erstić (1944.), Jeka Erstić (1947.), Ivan Erstić (1920.), Jeka Erstić (1929.), Stoja Erstić (1932.), Šimica Erstić (1905.), Stoja Erstić (1931.) i Mira Erstić (1975.).

Danas se u selu nalazi spomen-obilježje žrtvama u dvorištu župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Tijekom Domovinskog rata u Medviđi je ubijeno još osam hrvatskih civila: Božo Demo (1910.), Ivan Mršić (1934.), Šime Serdarević (1912.), Ika Serdarević (1926.), Ivan Adžić (1959.), Marko Genda (1944.), Anka Pilipović (1936.) i Marko Šarić (1937.).

Po popisu stanovništva iz 1931. godine u Medviđi je živjelo 1.400 žitelja, dvije trećine rimokatolika i trećina pravoslavaca. U predvečerje Domovinskog rata ovdje je bilo 500-tinjak Medviđana. Danas u Medviđi živi tek 70-ak žitelja.
Autor: Dražen Krajcar