
Samo prošle godine Google je proveo više od 200,000 različitih eksperimenata i implementirao više od 500 poboljšanja na algoritmima koji se koriste za obrađivanje upita korisnika.
Najmoćniji pretraživač interneta brižljivo čuva tajnu svojih algoritama, ali nedavno je ipak dozvolio mali pogled na analitičke procese preko kojih dolazi do novih ideja za dorade svojih uputa za pretraživanje podataka. Samo prošle godine su implementirali više od 500 poboljšanja na algoritmima koji se koriste za pronalaženje rezultata upita.
Jedan od Googleovih suradnika Amit Singhal je na blogu objasnio kako teče postupak obrade analitičkih obrada i što se događa s prijedlogom za doradu tražilice, prenosi Cnet. Postupak počinje analizom pretraživanja koji ne funkcioniraju na očekivani način. Tada inženjeri pokušavaju odgonetnuti kakav bi se algoritam mogao dodati da se određeni vid pretraživanja poboljša.
U analitičkom postupku Google se koristi vanjskim suradnicima koji su specijalizirani za procjenjivanje različitih rezultata pretrage. Ponekad se u postupak za određena ispitivanja uključuje i manji broj korisnika. Nakon toga se dobiveni podaci prikupljaju, obrađuju, a analitičari provode eksperimente, te zaključuju treba li nove prijedloge predstaviti korisnicima ili ne. Samo prošle godine Google je proveo više od 200,000 različitih eksperimenata.
Jedan od dodataka na tražilici koji je prošao sličan postupak se koristi pri ispravljanju grešaka u tipkanju pri postavljanju upita. Umjesto dosadašnje opcije 'jeste li mislili?', koja je predlagala upit s ispravljenim greškama, Google daje rezultate pretrage za ispravljeni pojam, a kao alternativu nudi i mogućnost pretraživanja za pojam u doslovnom obliku u kakvom ga je korisnik unio.
Ako su mete njegovog terorizma pravi 'negativci', onda će pristati na titulu terorista. Ali ako ga se boje obični ljudi, jedan od rijetkih javnosti poznatih Anonymousa ih moli da istraže čime se Anonimci bave i izgube svoj strah.
Spravica se na mobitel spaja preko USB ulaza, a sadrži dovoljno energije da desetak puta napuni vaš mobitel.
Kada bi sustavi umjetne fotosinteze mogli iskoristiti 10% sunčevog svjetla koje pada na njih, bilo bi potrebno da pokrivaju samo 0,16% površine Zemlje da zadovoljavaju globalne potrebe potrošnje energije od 20 terawatta, što je količina za koju se predviđa da će biti potreba 2030. godine.
Copyright © Dnevno.hr 2012.